NavMenu

Saveti Svetske banke za štednju u zdravstvu i školstvu

Izvor: Politika Sreda, 26.08.2009. 08:58
Komentari
Podeli

Tražio MMF ili nepovećanje poreza na dodatu vrednost i bez obzira na to dobila ili izgubila ovih dana tu kratkoročnu bitku – srpsku vladu tek očekuju mnogo teže ekonomske i političke odluke: ozbiljna i bolna, ali dugoročno jedino isplativa reforma javnog sektora. To je ono što MMF najviše i interesuje.

Ma šta da su nadležni za srpske javne finansije očekivali od Svetske banke, kada su je zamolili da im predloži šta da rade – stručnjaci ove institucije jasno su stavili do znanja da je, ipak moguće –sa manje (para) uraditi više (posla). I to potkrepili analizama na stotinu stranica.

U najkraćem: sve i da ne poveća poreze i da dodatno ne smanji nijednu platu i penziju, vlada bi mogla da uštedi – osam odsto svojih konsolidovanih troškova. Čak i kad bi kao branu krizi povećala socijalna davanja za materijalno obezbeđenje porodice i dečji dodatak, sa servisiranjem odocnelog duga putarima, uštedela bi godišnje 6,3%, izračunali su u Svetskoj banci.

Kako i na čemu uštedeti?

Najviše kod najvećeg potrošača koji jede trećinu republičkog budžeta – na penzijama. Spisak predloga je poduži – sem produženja nominalnog zamrzavanja penzionerskih prinadležnosti do 2010. godine (koje nosi 3,5% manji godišnji trošak u konsolidovanim rashodima) i nakon toga povratka na indeksiranje penzija samo prema inflaciji, vlada bi mogla i da ograniči troškove prevremenog penzionisanja uvođenjem minimalne starosne granice, da smanji penzije za te radnike, da posegne za rodnom ravnopravnošću (postepenim povećanjem starosne granice za penzionisanje žena do muškog limita). Na duže staze to bi znatno smanjilo vladine obaveze prema penzionerima. Kratkoročno, ušteda bi bila manja i pogodila bi najviše nove penzionere, kažu u Svetskoj banci.

Ma koliko resorni ministri prosvete i zdravlja svojim štićenicima i ovog leta obećavali da ih neće otpuštati, Svetska banka nema dileme – i jedan i drugi sektor pate od prevelikog broja zaposlenih i neefikasnog iskorišćenja materijalnih potencijala.

Fond za zdravstveno osiguranje trebalo bi da zatvori ili spoji domove zdravlja i smanji ljudstvo i u bolnicama, uz preispitivanje paketa beneficija, da iskoristivisoke tehnologije, pozabavi se lekarima. Suština je u promeni načina finansiranja – da se napusti budžetiranje na bazi inputa i da se prebaci na plaćanje po pacijentu kod primarne zaštite, a kod bolnica po sistemu dijagnostički srodnih grupa, ukazuju eksperti Svetske banke. Uštede od uvođenja finansiranja po pacijentu ne mogu precizno da se utvrde, ali novi način plaćanja bolnica (sudeći po mađarskom iskustvu) mogao bi da smanji ukupnu bolničku potrošnju za oko 12 milijardi dinara godišnje, što je oko jednog procenta vladinih konsolidovanih rashoda.

Ministarstvu prosvete sugerisano je spajanje osnovno školskih odeljenja sa nedovoljnim brojem upisanih učenika u okviru pojedinačnih škola već ovog letnjeg raspusta, sa skromnom uštedom oko 0,3%. U Svetskoj banci predlažu zatvaranje škola sa nedovoljnim brojem upisanih učenika i premeštaj njihovih đaka u druge škole iste opštine, u saradnji sa lokalnom samoupravom. Te dve mere bi zajedno smanjile pomenute rashode u republičkoj kasi za oko 1,3% godišnje.

Svetska banka je izračunala i da bi Ministarstvo poljoprivrede najviše moglo da uštedi na glavnoj subvenciji (plaćanje po površini poseda) koja vladu košta 1,9% ukupnih konsolidovanih rashoda. Procene su da bi samo provera imovinskog stanja korisnika ove subvencije prepolovila trošak. I energetika može da napravi koristan rez –zatvaranjem ili privatizacijom preostalih državnih rudnika uštedelo bi se još oko 0,15%, a ukidanjem subvencija društvenim preduzećima u državnoj kasi bi ostalo 0,3% više novca.

Svetska banka, posmatrajući iz fiskalnog ugla,postavlja pitanje cene programa subvencionisanog kreditiranja privatnih firmi i potrošača. Novac od odlaganja ulaganja u poduhvat "Fiat – Zastava" nije ostao u budžetu, samo se preselio u subvencionisane kredite. Mada se to može pravdati reakcijom na svetsku ekonomsku krizu, bankari iz Vašingtona, pozivaju vladu da razmisli o količini subvencija koje će ubuduće deliti privatnim investitorima.

I na kraju, koliko god Mrkonjićevi graditeljski poduhvati pompezno najavljivani i ma koliko je Koridor 10 zaista projekat za budućnost, planovi se moraju podvesti pod realne vremenske i materijalne okvire, proizlazi iz studije bančinih analitičara. Pre svega, potvrdilo se ono što su svi znali i na početku – da je potrebno i vreme i novac da se završi kupovina zemljišta i projektovanje, pa je sada izvesno da će sve biti ipak posle najavljenog roka i sa manje završenih kilometara. To bi smanjilo budžetske troškove za oko pola procenta. Mada bi ti troškovi bili preneti u naredne godine, bio bi to mudar potez, s obzirom na trenutna fiskalna ograničenja.

Istovremeno, Svetska banka sugeriše i odlaganje glavnih radova na prugama na Koridoru 10. To bi ove godine smanjilo trošak iz budžeta i stranih kredita za 4,4 milijarde dinara. Trajne uštede, odnosno smanjeni troškovi ovog projekta mogli bi da se postignu smanjenjem planirane projektovane brzine sa 160 na 120 kilometara na sat i to za 60%, odnosno 86 milijardi dinara ili 0,4% konsolidovanih republičkih rashoda. A koliko bi subvencije Železnici, koje su državu prošle godine koštale više od 11 milijardi dinara, mogle biti smanjene zavisilo bi od smanjenja broja zaposlenih, zatvaranja nedovoljno korišćenih pruga, ukidanja nekih putničkih usluga... I od spremnosti vlade da poveća cene železničkog prevoza, kazuje se u studiji Svetske banke.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista Politika od 26.08.2009.)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Zdravstvo

Izvođači za gradnju Tiršove 2 tražiće se u konkurentnom postupku sa pregovaranjem - Država objavila novi tender, cena ostala ista

Ministarstvo za javna ulaganja objavilo je novi tender za izgradnju Univerzitetske dečje klinike Tiršova 2, a ovoga puta, umesto u otvorenom postupku, izvođači će se tražiti u konkurentnom postupku sa pregovaranjem. Cena tendera nije izmenjena u odnosu na prošli put, te i dalje iznosi 11,2 milijarde dinara (oko 95 mil EUR) bez PDV-a, a detaljnije o tenderu pogledajte OVDE. Podsetimo, cena je upravo i bila razlog poništavanja prethodnog

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.