NavMenu

Aerodromi bez aviona - Srbija ima 11 aerodroma, a redovan saobraćaj samo preko Beograda

Izvor: Politika Nedelja, 31.05.2009. 10:59
Komentari
Podeli


Nedavna vest da su gradske vlasti Kragujevca izdvojile 22.000 USD kao učešće u izradi ekonomsko-saobraćajne studije o opravdanosti konverzije vojnog aerodroma "Lađevci" u vazdušnu luku mešovite, vojno-civilne namene ustalasala je strasti u Šumadiji.

Dok su lokalne vlasti u Čačku, Kraljevu i Gornjem Milanovcu, takođe uključene u taj projekat vredan 178.000 USD (američka organizacija "USAID" obezbediće 80.000 USD), pozdravljale odluku o podršci Kragujevca, mogli su se čuti i komentari da je to čisto bacanje para. Budući da Niš ne može da obezbedi redovan avio-saobraćaj, a Užice, Novi Pazar i Sombor, koji takođe imaju perspektivne aerodrome, ali već godinama ne mogu da ih aktiviraju i iskoriste, šta je to što garantuje isplativost ulaganja više miliona evra u "Lađevce". Tamo, inače, treba produžiti i proširiti pistu i rulne staze, izgraditi stajanku, kontrolni toranj i objekte za putnike, carinu i policiju.

Suština tog problema, međutim, nije samo u vezi sa pomenutim aerodromom između Čačka i Kraljeva (domaći naziv "Lađevci", NATO oznaka "Obrva") koji je svojevremeno Jugoslovenska narodna armija izgradila kao rezervni aerodrom za jurišnu avijaciju iz Skoplja. Poenta je u tome da širom Srbije čak devet aerodroma sa asfaltnim – betonskim pistama (tu nije uključen beogradski Aerodrom "Nikola Tesla") već godinama iščekuju privatnu inicijativu koja će uspostaviti putničke, robne i ekonomske tokove.

Privatna inicijativa do sada nije bila uspešna u tome. Najbolji primer za to je niški Aerodrom "Konstantin Veliki" koji je u potpunosti opremljen za civilni vazdušni saobraćaj. Uprkos agilnosti tamošnjih gradskih vlasti i odličnom položaju aerodroma (geografski pokriva celokupan jug Srbije, alternativno sletanje u slučaju da je beogradski aerodrom zatvoren), tamo nema putnika pa tako ni avio-kompanija i njihovih aviona. Kada je "Jat" prošle godine otvorio linije iz Niša ka Evropi, po letu je bilo manje od deset putnika zbog čega su one ubrzo ugašene. Direktorat Civilnog vazduhoplovstva Srbije sada nudi turskim čarter avio-prevoznicima da turiste do Bodruma i Antalije prevoze preko Niša, ali oni to odbijaju.

Slična priča je i sa vojnim Aerodromom "Ponikve", na Tari, nedaleko od Užica preko kojeg je Jat 1996. godine iz Beograda, sa međusletanjem aviona ATR 72, leteo za Tivat. Ni tamo nije bilo putnika, pri čemu je taj aerodrom 1999. godine teško oštećen u bombardovanju. Osim toga, u zarušenim betonskim skloništima (kaponirima) još se nalaze uništeni avioni sa bombama i raketama.

Takođe za vojni Aerodrom "Sombor", koji su Nemci izgradili 1944. godine, već godinama se priča da su zainteresovani Italijani, odnosno turisti iz te zemlje koji bi mogli da posećuju lovišta duž Dunava. Za sada, međutim, nema naznaka da su privatnici zainteresovani da ulože u obnovu oštećenja iz bombardovanja 1999.

Privreda Novog Pazara, koja tesno sarađuje sa Turskom, najavljivala je obnovu vojnog Aerodroma "Sjenica", koji je takođe teško oštećen u bombardovanju. Vojska je voljna da proda taj aerodrom, ali kupaca i investitora i dalje nema.

Na raspolaganju su i aerodromi u Kovinu (vojni), Vršcu (Jatova pilotska akademija), Boru (žandarmerija koristi kao poligon za vežbe i obuku) i Batajnica (vojni) koji za sada ima najveće šanse da zainteresuju privatne investitore. Pošto je na Aerodromu "Nikola Tesla" propao projekat izgradnje kargo logističkog centra, ispostavilo se da "Batajnica" ima više pogodnosti za takav objekat. Osim dve dugačke piste, taj aerodrom ima železnički kolosek koji se uključuje na najprometniju prugu na Koridoru 10 (Beograd–Zagreb i Beograd–Budimpešta) i nalazi se odmah do autoputa Beograd–Novi Sad. Već postojeća vojna infrastruktura obezbeđuje snabdevanje gorivom i tehničku podršku (Vazduhoplovni zavod "Moma Stanojlović"), tako da preostaje samo da se izgrade prateći objekti kargo centra.

Hrvatska rekorder

Od zemalja nastalih raspadom Jugoslavije, Hrvatska ima najviše aktivnih aerodroma. Osim Zagreba, tu su Dubrovnik, Split, Pula, Zadar ("Zemunik"), Rijeka (na Krku), Brač i Osijek. Na aerodrom na ostrvu Lošinj sleću samo manji privatni avioni dok vojni Aerodrom "Udbina" nije u upotrebi.

U Bosni i Hercegovini aktivan je aerodrom u Sarajevu dok Banja Luka i Mostar samo povremeno imaju letove. Aerodrom kod Tuzla se ne koristi od kraja rata u BiH, dok je Aerodrom "Željava" kod Bihaća napušten. Makedonija ima aerodrome u Skoplju i Ohridu a Crna Gora u Podgorici, Tivtu i Beranama (bivši vojni, nije u upotrebi). Slovenija ima aerodrome u Ljubljani, Mariboru i Portorožu.

Ukidanje viza

Procene ukazuju da će sa ukidanjem šengenskog viznog režima za građane naše zemlje broj putnika u Srbiji porasti za najmanje 25%. Sledeći korak koji bi takođe mogao da doprinese oživljavanju aerodroma koji se sada ne koriste jeste ratifikacija Sporazuma o zajedničkom evropskom evropskom nebu.

Šta bi taj sporazum mogao da donese, može da posvedoči primer Aerodroma "Osijek". Najveći evropski niskobudžetni avio-prevoznik "Rajan Air", preko tog, za hrvatske pojmove sporednog, aerodroma prevozi putnike iz Hrvatske ali i Mađarske i Srbije.

(Napomena: tesk je u potpunosti preuzet iz lista Politika od 31.05.2009.)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Saobraćaj

Raspisan tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica

Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća

eKapija+

Vidi sve
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.