Ministarstvo rudarstva i energetike sprema uredbu kojom će omogućiti profit proizvođačima struje
Složeni i komplikovani propisi, otezanje lokalnih vlasti sa objavljivanjem prostorno-planskih uslova i izdavanjem vodoprivredne dokumentacije, kao i nemogućnost da se proizvedena struja prodaje po rentabilnim cenama glavni su razlozi što u Srbiji nije izgrađen veći broj malih hidroelektrana.
Ali, uprkos svim navedenim problemima, u Srbiji radi 31 mini-hidroelektrana, ukupne snage 34,6 megavata, koje godišnje proizvodu oko 150 miliona kilovat-časova. Međutim, to je deset puta manje od onoga koliko bi takve hidroelektrane mogle da proizvedu.
A taj broj mini-hidroelektrana mnogo je manji nego u drugim evropskim državama u kojima je izgradnjom te vrste elektrana postignut dvostruki efekat: ublažen ili prevaziđen deficit električne energije i omogućen nesmetan pristup privatnom sektoru u oblasti energetike. Slovenija, na primer, ima više od 400 malih elektrana koje obezbeđuju više od 40% proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora, u Poljskoj ima oko 600, a Češkoj više od 1.300 malih elektrana.
Od ukupnog hidroenergetskog potencijala Srbije (procenjenog na 17 milijardi kilovat-časova godišnje), EPS je iskoristio 60%. Problem predstavlja katastar lokacija za male HE koji su pre oko 20 godina uradili Institut za vodoprivredu "Jaroslav Černi" i "Energoprojekt". Po tim podacima, male elektrane mogu da budu sagrađene na 850 lokacija. To je i razlog zašto sada niko pouzdano ne zna koliko zaista ima lokacija koje su pogodne za male HE i koliki je njihov potencijal, jer se mnogo toga promenilo u poslednje dve decenije.
Da bi stimulisalo investitore da ulažu u male hidropotencijale, Ministarstvo rudarstva i energetike je napravilo nacrt uredbi kojima je predviđeno da se električna energija iz obnovljivih izvora prodaje EPS-u po povlašćenim cenama, a koje investitorima omogućavaju profit. Stimulativne cene za struju dobijenu iz obnovljivih izvora energije podstaći će investitore i mnogi će preispitati ekonomsku opravdanost nekih projekata koji do sada, zbog niske cene struje, nisu bili atraktivni. Da bi ta ideja postala stvarnost i da bi sistem subvencionisanja bio u potpunosti ostvaren, neophodno je da se novim pravnim okvirom uspostave precizna i transparentna pravila, kao i da se formira poseban državni fond. Veliki značaj pridaje se i edukaciji kupaca koji treba da se upoznaju sa planovima države za povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Za to su potrebna posebna sredstva koja se koriste za izradu promotivnih materijala.
Nacrtom uredbe predviđeno je da investitori u energetske potencijale imaju status povlašćenog proizvođača električne energije 12 godina. To bi, procenjuju stručnjaci, moglo da bude dovoljno vremena da se investitorima vrati uložen novac u izgradnju male elektrane i da još zarade novca.
– Period povraćaja investicija predmet je studije opravdanosti koju investitor radi u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji za svaku pojedinačnu hidroelektranu. Koliko će investitoru trebati da vrati uloženi novac, najviše zavisi od cene izgradnje i proizvedenog kilovat-časa. Cena izgradnje za različite hidroelektrane je od 1.000 do 5.000 EUR po instalisanom kilovatu, zbog čega je i različit period vraćanja sredstava. Za neke hidroelektrane 12 godina će biti dovoljno da se uloženi novac vrati, dok druge neće biti ni izgrađene – objašnjava Milan Ćušić, vodeći inženjer u Direkciji za strategiju i investicije EPS-a.
U Ministarstvu energetike i rudarstva planiraju da ove godine raspišu tender za dodelu koncesija za izgradnju malih hidroelektrana. Da li će to podstaći povećanje iskorišćenosti obnovljivih izvora energije, zavisi od tenderske dokumentacije koja će morati da se pripremi da bi se objavio poziv za davanje koncesija. Ukoliko se sa ovom papirologijom reše sva sporna pitanja i ako je država spremna da budućem investitoru omogući da na relativno brz i lak način obezbedi potrebne dozvole i reši pitanja vezana za vlasništvo, onda će koncesija opravdati novac.
(Napomea: tekst je u potpunosti preuzet iz lista Politika od 3.03.2009.)
Top priče
16.04.2024. | Vesti
Poljski lanac Žabka dolazi u Srbiju?
Poljska grupacija Żabka planira da uđe na više tržišta Jugoistočne Evrope. Kompanija iz Poljske nedavno je registrovala internet domen za Srbiju, dok je istovremeno u Rumuniji akvizicijom preuzela kompaniju za distribuciju hrane. Pored akvizicije, registrovana je i posebna kompanija za razvoj maloprodajne mreže, saznaje portal Retail Serbia. Na upit ovog portala kako gledaju na srpsko tržište imajući u vidu da su nedavno kupili domen
17.04.2024. | Agro
Danska finansira stočarima dodatak za stočnu hranu koji smanjuje emisije metana
17.04.2024. | Agro
eKapija+
17.04.2024. | Saobraćaj
Milšped Group uspostavlja direktnu železničku liniju između Kine i Srbije
17.04.2024. | Saobraćaj
16.04.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj
MOL Serbia otvorio novu servisnu stanicu
16.04.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj
16.04.2024. | Vesti
Želite da uložite u luksuznu nekretninu? - Vodite računa da ispunjava ove uslove
16.04.2024. | Vesti
12.04.2024. | Industrija
Zlato kao večni simbol vrednosti - Zlatne poklon pločice savršen izbor za posebne trenutke
12.04.2024. | Industrija
Poslovne šanse
17.04.2024. | Vesti
U planu uređenje parka Jezero u Kolutu
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Gradiće se parking na Jastrepcu u okolini Kruševca
17.04.2024.. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Grad Sombor oprema Turistički info centar - Evo kako bi mogao da izgleda (FOTO)
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
16.04.2024. | Građevina
Bor traži izvođača za arhitektonske građevinske radove u obdaništu Crvenkapa
16.04.2024. | Građevina
16.04.2024. | Građevina
Kikinda traži izvođača radova za izgradnju atmosferske kanalizacije
16.04.2024. | Građevina
15.04.2024. | Vesti
Prodaje se imovina tri preduzeća iz Trstenika
15.04.2024. | Vesti