Srbija od sedam evroregiona - novi zakon o regionalnom razvoju daće šansu manje razvijenim krajevima za napredak, uz lakši pristup fondovima EU
Prema Nacrtu zakona o regionalnom razvoju, Srbiju će već od naredne godine sačinjavati sedam evroregiona: Vojvodina, Beogradski region, Zapadni, Istočni, Centralni, Južni i region Kosova i Metohije. Ciljevi ovakvog zakonskog rešenja i podele, koju predlagači nazivaju statističkom, a urađena je u skladu sa evropskim standardima regionalne politike, jesu da se podstakne razvoj nerazvijenih krajeva i smanje postojeće razlike, najizraženije u Evropi. Ova regionalizacija treba da omogući područjima van Beograda i Vojvodine lakše korišćenje evropskih pretpristupnih fondova za regionalni razvoj. Inače, sada jedino ta dva najrazvijenija područja mogu direktno da se povežu sa fondovima EU.
Namera je i da se zaustave negativna demografska kretanja, podstakne međuopštinska, međuregionalna i prekogranična saradnja, da Srbija izgradi i ojača institucije...
To je, ukratko, suština onoga što predviđa Nacrt novog zakona o regionalnom razvoju, juče predstavljen u Užicu, budućem sedištu Zapadnog regiona.
Javna rasprava o tom aktu, koja će trajati tri meseca, otvorena je u prisustvu ministra za ekonomiju i regionalni razvoj Mlađana Dinkića, ministarke za NIP Verice Kalanović, kao i čelnika lokalnih samouprava iz četiri ovdašnja okruga: Zlatiborskog, Moravičkog, Mačvanskog i Kolubarskog.
Po rečima ministra Dinkića, donošenje tog zakona je obaveza Srbije u sklopu priprema za članstvo u EU, saglasno je i sa Ustavom, a preduslov je i za brže i efikasnije povlačenje pretpristupnih evropskih fondova.
– Evropa je satkana od evroregiona koji međusobno sarađuju, pa se tako decentralizuje. Za projekte regionalnog razvoja u EU u budžetu za period od 2007. do 2013. godine biće odvojeno čak 231 milijardu evra, a 49 milijardi za razvijene. Srbija je, nažalost, zemlja sa najvećim regionalnim disparitetima, kako u okruženju, tako i u Evropi. Razlike u razvijenosti opština iznose sedam prema jedan, a trend je da se bogatije opštine još više bogate, a siromašne osiromašuju. To je skopčano i sa jako negativnim demografskim trendovima, gde nerazvijene opštine ostaju bez stanovništva. Srbija se prazni, svake godine izgubi između 35.000 i 40.000 žitelja, imamo problema i sa bezbednošću zemlje, jer ponegde čitava pogranična područja ostaju bez stanovnika. Krajnje je vreme da se novim zakonom zaustave ovi negativni trendovi i razvoj postane ravnomerniji – istakao je Dinkić.
Formiranjem evroregiona, po njegovim rečima, nastaće funkcionalne teritorijalne celine od dva ili više razvojnih regiona. Na primer, u okviru Zapadnog trebalo bi da budu tri razvojna regiona koja odgovaraju sadašnjim okruzima (Zlatiborski, Mačvanski, Kolubarski), objasnio je ministar.
– Ovo je statistička podela. Nakon usvajanja ovog zakona moraće da se povede politička debata da li su Srbiji potrebni ne samo statistički već i administrativni regioni, a ovaj zakon može biti osnova za to. Inače, nastojaćemo da što više sredstava iz republičkog budžeta izdvojimo za regionalni razvoj, napravićemo kriterijume kome će se i kako, u zavisnosti od stepena razvijenosti, usmeravati ta sredstva. Što se tiče institucionalnog okvira, na nivou Srbije formiraće se dve važne institucije: Nacionalni savet za regionalni razvoj i Nacionalna agencija za regionalni razvoj. Savet će utvrđivati politiku, a Agencija tu politiku sprovoditi. Namera je da Agencija objedini aktivnosti koje danas vode Agencija za mala i srednja preduzeća i Sektor za infrastrukturni razvoj, kako bi se podstakao napredak preduzetništva i razvijanje lokalne i regionalne komunalne infrastrukture – najavio je Mlađan Dinkić.
Javna rasprava o Nacrtu zakona o regionalnom razvoju vodiće se u svakom od sedam budućih evroregiona, s tim što je plan da se, posle nje, zakonski predlog formira u martu, a onda u Skupštini zakon usvoji u drugom kvartalu naredne godine.
Top priče
22.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Vlada Srbije će sa kompanijom Airbus potpisati memorandum za projekat razvoja Air mobility-ja, koji podrazumeva upotrebu malih, visoko automatizovanih aviona, na nižim visinama u urbanim i gradskim oblastima, najavio je ministar finansija Siniša Mali. Mali je na svom Instagram profilu napisao da je sa regionalnim direktorom prodaje u kompaniji Airbus za Istočnu Evropu Aleksandrom Bojanićem, razgovarao je o uvođenju letećih taksija. -
23.04.2024. | Finansije
Mali: UK Export Finance zainteresovan za finansiranje nekoliko projekata u Srbiji
23.04.2024. | Finansije
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
21.04.2024. | Vesti
Gde u Beogradu može da se kupi stan po ceni od oko 2.000 EUR po kvadratu?
21.04.2024. | Vesti
eKapija+
22.04.2024. | Energija
Jovanka Atanacković, CWP Europe - U Srbiji razvijamo 1,6 GW OIE projekata, u Crnoj Gori 400 MW
22.04.2024. | Energija
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Sabiana Energy Smart - Inovativna rešenja za svež vazduh u domu
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
19.04.2024. | Finansije
Kompanija Marsh McLennan Adria organizovala Adria Forum o globalnim rizicima
19.04.2024. | Finansije
Poslovne šanse
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina
Objekat Medikoterapije u Nišu trebalo bi da postane vrtić - Otvoren javni poziv za rekonstrukciju
23.04.2024.. | Građevina
23.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Šid gradi teren za basket i mali fudbal
23.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Priprema se teren za gradnju tržnog centra u Bariču - Vrednost investicije 160 miliona dinara
23.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Firma Negast planira gradnju savremenog objekta na Voždovcu - U planu 39 stanova (FOTO)
23.04.2024. | Građevina