NavMenu

Srbija od sedam evroregiona - novi zakon o regionalnom razvoju daće šansu manje razvijenim krajevima za napredak, uz lakši pristup fondovima EU

Izvor: Politika Utorak, 02.12.2008. 08:32
Komentari
Podeli

Prema Nacrtu zakona o regionalnom razvoju, Srbiju će već od naredne godine sačinjavati sedam evroregiona: Vojvodina, Beogradski region, Zapadni, Istočni, Centralni, Južni i region Kosova i Metohije. Ciljevi ovakvog zakonskog rešenja i podele, koju predlagači nazivaju statističkom, a urađena je u skladu sa evropskim standardima regionalne politike, jesu da se podstakne razvoj nerazvijenih krajeva i smanje postojeće razlike, najizraženije u Evropi. Ova regionalizacija treba da omogući područjima van Beograda i Vojvodine lakše korišćenje evropskih pretpristupnih fondova za regionalni razvoj. Inače, sada jedino ta dva najrazvijenija područja mogu direktno da se povežu sa fondovima EU.

Namera je i da se zaustave negativna demografska kretanja, podstakne međuopštinska, međuregionalna i prekogranična saradnja, da Srbija izgradi i ojača institucije...

To je, ukratko, suština onoga što predviđa Nacrt novog zakona o regionalnom razvoju, juče predstavljen u Užicu, budućem sedištu Zapadnog regiona.

Javna rasprava o tom aktu, koja će trajati tri meseca, otvorena je u prisustvu ministra za ekonomiju i regionalni razvoj Mlađana Dinkića, ministarke za NIP Verice Kalanović, kao i čelnika lokalnih samouprava iz četiri ovdašnja okruga: Zlatiborskog, Moravičkog, Mačvanskog i Kolubarskog.

Po rečima ministra Dinkića, donošenje tog zakona je obaveza Srbije u sklopu priprema za članstvo u EU, saglasno je i sa Ustavom, a preduslov je i za brže i efikasnije povlačenje pretpristupnih evropskih fondova.

– Evropa je satkana od evroregiona koji međusobno sarađuju, pa se tako decentralizuje. Za projekte regionalnog razvoja u EU u budžetu za period od 2007. do 2013. godine biće odvojeno čak 231 milijardu evra, a 49 milijardi za razvijene. Srbija je, nažalost, zemlja sa najvećim regionalnim disparitetima, kako u okruženju, tako i u Evropi. Razlike u razvijenosti opština iznose sedam prema jedan, a trend je da se bogatije opštine još više bogate, a siromašne osiromašuju. To je skopčano i sa jako negativnim demografskim trendovima, gde nerazvijene opštine ostaju bez stanovništva. Srbija se prazni, svake godine izgubi između 35.000 i 40.000 žitelja, imamo problema i sa bezbednošću zemlje, jer ponegde čitava pogranična područja ostaju bez stanovnika. Krajnje je vreme da se novim zakonom zaustave ovi negativni trendovi i razvoj postane ravnomerniji – istakao je Dinkić.

Formiranjem evroregiona, po njegovim rečima, nastaće funkcionalne teritorijalne celine od dva ili više razvojnih regiona. Na primer, u okviru Zapadnog trebalo bi da budu tri razvojna regiona koja odgovaraju sadašnjim okruzima (Zlatiborski, Mačvanski, Kolubarski), objasnio je ministar.

– Ovo je statistička podela. Nakon usvajanja ovog zakona moraće da se povede politička debata da li su Srbiji potrebni ne samo statistički već i administrativni regioni, a ovaj zakon može biti osnova za to. Inače, nastojaćemo da što više sredstava iz republičkog budžeta izdvojimo za regionalni razvoj, napravićemo kriterijume kome će se i kako, u zavisnosti od stepena razvijenosti, usmeravati ta sredstva. Što se tiče institucionalnog okvira, na nivou Srbije formiraće se dve važne institucije: Nacionalni savet za regionalni razvoj i Nacionalna agencija za regionalni razvoj. Savet će utvrđivati politiku, a Agencija tu politiku sprovoditi. Namera je da Agencija objedini aktivnosti koje danas vode Agencija za mala i srednja preduzeća i Sektor za infrastrukturni razvoj, kako bi se podstakao napredak preduzetništva i razvijanje lokalne i regionalne komunalne infrastrukture – najavio je Mlađan Dinkić.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o regionalnom razvoju vodiće se u svakom od sedam budućih evroregiona, s tim što je plan da se, posle nje, zakonski predlog formira u martu, a onda u Skupštini zakon usvoji u drugom kvartalu naredne godine.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.