Srbija rasipa solarnu i tremalnu energiju - studije o korišćenju obnovljivih izvora stoje u fioci
Zbog kašnjenja u formiranju Fonda za energetsku efikasnost, nerešenog vlasničkog statusa banjskih lečilišta i nepostojanja podsticaja kasni i realizacija mnogih projekata za korišćenje obnovljivih izvora energije kojima bi se povećala energetska efikasnost.
Poslednja četiri koja stoje u fioci odnose se na korišćenje geotermalne energije u Bujanovačkoj banji, solarne energije u banji Rusanda, biomase za grejanje u Negotinu i gradnje male hidroelektranena jezeru Ćelije. Korišćenjem ovih izvora smanjiće se zagađenje životne sredine i uvoz nafte, olakšati uklanjanje poljoprivrednog i šumskog otpada i uštedeti znatna suma novca - od 25 do 70%.
Za njihovo "prevođenje" u život nije potrebno mnogo para, a ulaganje bi se vratilo za pet do deset godina. Studije opravdanosti za tri projekta nedavno su završene u saradnji Agencije za energetsku efikasnost i Evropske agencije za rekonstrukciju. Posao je vodila Agencija, EAR je obezbedio novac, oko 40.000 EUR, dok su studije uradili domaći stručnjaci sa fakulteta i tehničkih instituta.
Iako u Srbiji postoji veliki potencijal za korišćenje obnovljivih izvora energije, nema mnogo projekata za koje su urađene studije opravdanosti koje su neophodne da bi se videlo da li je reč o isplativim investicijama.
Bojan Kovačić, zamenik direktora Agencije za energetsku efikasnost, kaže da je logično da se za ove projekte zainteresuju oni koji će imati najviše koristi, a to su opština Negotin, vodoprivredno preduzeće koje gazduje jezerom Ćelije, kao i država, kada je reč o banjama ili njihovinovi vlasnici.
On navodi da studije imaju i druge državne institucije i sve bi mogle da se uključe u pronalaženje para. - Da postoji Fond, čije formiranje čeka promenu Zakona o energetici, Agencija bi mogla da raspiše poziv zainteresovanim finansijerima - kaže Kovačić.
Gradnja male hidroelektrane kod Kruševca od 4,9 megavata koštala bi 3,2 mil EUR, što bi se investitoru vratilo za šest godina, a ukupna zarada za 30 godina bila bi 11,7 mil EUR. Analiza je rađenana osnovu cene struje od šest evrocenti, sadašnja je pet, i nije uračunata ušteda od 40.000 EUR godišnje zbog efekta smanjenja emisije ugljen-dioksida. Međutim, država još nema podsticaje za korisnike ovih izvora energije, pa se gradnja odlaže iako je dozvolu dobio "Logfor" iz Paname.
Korišćenje sunčeve energije za zagrevanje vode u banji Rusanda donelo bi uštede od 70%, koštalo bi od 300.000 do 500.000 EUR, pri sadašnjoj ceni struje, a investicija bi se isplatila za pet do sedam godina.
Adaptacija kotla za korišćenje biomase umesto mazuta jedno stambeno naselje u Negotinu koštalo bi 62.000 EUR, a ulaganje bi se vratilo za šest do osam godina.
Korišćenje geotermalne energije u Bujanovačkoj banji za zagrevanje vode umanjilo bi troškove kupovine mazuta za 25%, a ulaganje od 30.000 EUR vratilo bi se za deset godina.
Kasne pare
Među finansijskim međunarodnim ugovorima koje Skupština Srbije treba da ratifikuje je i jedan koji se odnosi na kredit Svetske banke od 28 mili USD. Tim novcem treba da se finansira "Srpski projekat energetske efikasnosti". Uz to država Srbija treba da obezbedi 2 mil USD da bi se rekonstruisao energetski sistem u kliničkom centru u Nišu, kao i u 46 škola, bolnica i ustanova socijalne namene.
Top priče
18.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Hrvatski Aircash stiže u Srbiju
Aircash, prvi hrvatski viševalutni gotovinski novčanik koji radi u državama Evropske Unije i u Švajcarskoj i ima million korisnika, najavio je dolazak na tržište Srbije. Ovo je za Bloomberg Adria potvrdio Hrvoje Ćosić, direktor kompanije. Izdavalac Aircash Mastercard prepaid kartice je licencirana institucija za elektronski novac s licencom Hrvatske narodne banke koja važi u svim državama EU. Upisani su u EU registar institucija za
18.04.2024. | Saobraćaj
Jovanović: Razmotriti kupovinu Siemens tramvaja proizvedenih u Kragujevcu za GSP Beograd
18.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
19.04.2024. | Finansije
Kompanija Marsh McLennan Adria organizovala Adria Forum o globalnim rizicima
19.04.2024. | Finansije
18.04.2024. | Vesti
CBRE potvrdio lidersku poziciju osvojivši tri priznanja na 19. dodeli SEE Real Estate Awards
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Vesti
Sporazumni prestanak radnog odnosa - Novine u sudskoj praksi?
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Građevina
Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna (FOTO)
18.04.2024. | Građevina
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Culinary Crossroads - Serbia meets Japan
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Saobraćaj
Milšped Group uspostavlja direktnu železničku liniju između Kine i Srbije
17.04.2024. | Saobraćaj
Poslovne šanse
19.04.2024. | Industrija
Jagodina nabavlja trpezarijske stolice za Dom kulture u MZ Kovačevac
18.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Planira se bušenje istražne termalne bušotine u Selters banji
18.04.2024.. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
18.04.2024. | Energija, Građevina
Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje
18.04.2024. | Energija, Građevina
17.04.2024. | Vesti
U planu uređenje parka Jezero u Kolutu
17.04.2024. | Vesti
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Gradiće se parking na Jastrepcu u okolini Kruševca
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Grad Sombor oprema Turistički info centar - Evo kako bi mogao da izgleda (FOTO)
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura