NavMenu

Srbija postaje monocentrična država - Napuštanje Beograda nije opcija ni po cenu dobro plaćenog posla u unutrašnjosti

Izvor: Biznis&Finansije Ponedeljak, 22.05.2017. 14:22
Komentari
Podeli
(Foto: tai11/shutterstock.com)
Investitori, kao i oni koji se trude da privuku njihova sredstva, odavno pokušavaju da na pravi način "uračunaju" globalne demografske promene u svoje kalkulacije. Za one koji razmišljaju u šta da investiraju, na raspolaganju su različite analize kojima je zajednički savet da "ulože u industrije koje će imati korist od rasta svetske populacije". Da sve ne bi bilo tako lako, pobrinula se geografska raspoređenost rasta stanovništva - on će se dešavati u zemljama u razvoju, i to u onima sa niskim prosečnim prihodima stanovništva u Aziji i Africi.

Zato analitičari kompanije Allianz Global Investors (AGI) institucionalnim investitorima savetuju da obrate pažnju na berzanske robe poput bakra, aluminijuma ili čelika, za kojima i dalje postoji dovoljna tražnja da bi se investicija isplatila. Ta logika potkrepljena je argumentom da dve ogromne ekonomije poput Kine i Indije i dalje zaostaju u odnosu na razvijene zemlje kada je reč o učešću tražnje za tom robom u BDP, pa se očekuje da će one u godinama koje dolaze smanjivati tu razliku i obezbediti dividendu ulagačima.

Druga industrija koja bi, prema AGI, trebalo da profitira od globalnog rasta broja stanovnika je energetika. U tom sektoru očekuje se da će do sredine ovog veka tražnja za energijom porasti za 45%, a udeo iz zelenih izvora od aktuelnih 7%, dostići 30%. Optimistično stoje stvari i u pogledu tražnje u industriji vodosnabdevanja i upravljanja vodnim resursima, pošto i dalje tek 83% svetske populacije ima pristup čistoj vodi, a tek 58% živi u odgovarajućim sanitarnim uslovima.

Na kraju, kada se ukrste trend globalnog rasta stanovništva sa starenjem populacije u razvijenim državama, dolazi se do prognoza da će investicije u farmaceutsku industriju, biotehnologije i u zdravstvene usluge biti dugoročno isplative.

- Ukoliko se ostvare projekcije da će se globalna populacija u narednih 40 godina povećati za 30%, a stope rasta u zemljama u razvoju ostanu visoke, treba razmotriti prilike za ulaganja u zdravstvo i sa njim povezane sektore, jer je uobičajen trend da tražnja za kvalitetnijim zdravstvenim uslugama raste zajedno sa rastom standarda stanovništva - podsećaju analitičari AGI.

Efekat Beograda

Nasuprot onima koji bi da investiraju u skladu sa demografskim prilikama nalaze se države poput Srbije: s jedne strane, potrebne su joj sveže domaće i strane investicije, dok se s druge suočava sa izuzetno lošim demografskim trendovima. Njih možda najbolje opisuje početak Rojtersove vesti o rezultatima popisa stanovništva 2011. godine. "Pera Milankov doslovno plaća ljudima da ostanu u Novoj Crnji i prave bebe", prenela je britanska agencija, pokušavajući da dočara situaciju u malom pograničnom gradu na prilično razvijenom severu zemlje, koji je zbog gašenja društvenih preduzeća i opšte neimaštine od 2002. do poslednjeg popisa izgubio petinu stranovništva.

Popis iz 2011. pokazao je da je Srbija u prethodnih devet godina izgubila 5% stanovništva, ili 377 hiljada ljudi, i potcrtala trend koji, prema mišljenju demografa Instituta društvenih nauka Vladimira Nikitovića, dodatno otežava ionako lošu situaciju.

- Srbija polako postaje monocentrična država, čija je karakteristika da jedan grad dominira nad ostalima. U našem slučaju to je Beograd, dok među ostalima određenu "ekonomsku vitalnost" pokazuju još Niš i Novi Sad. Migracije stanovništva unutar zemlje pre svega su uslovljene ekonomskim razlozima: iako posao nije garantovan ni u ova tri velika grada, ljudi se ipak odlučuju na selidbu jer u manjim mestima ne mogu da obezbede čak ni minimalna primanja - kaže Nikitović.

I dok migracije sa juga na sever Srbije traju već vekovima, njihov obim u poslednjim decenijama sve više smanjuje šanse bilo kog regiona, iole udaljenog od glavnog grada, da privuče investitore. To primećuju i u Savetu stranih investitora (FIC), pa u poslednjem izdanju Bele knjige navode da, ne samo da je Srbija šesta među zemljama sa najstarijim stanovništvom u svetu, već i da se "stanovništvo sve više grupiše u severnim delovima zemlje. Vlada je prepoznala ove trendove, ali situacija se nije poboljšala. Ovakvo stanje će dodatno uticati na smanjenje šansi određenih delova Srbije da privuku nove strane investicije".

Vladimir Nikitović, ipak, podseća da postoje rešenja za države u ovakvoj situaciji.

- Nemačka kroz posebno ministarstvo vodi računa o ravnomernom regionalnom razvoju i podstiče ostanak stanovništva u pograničnim predelima. Mi ne moramo po svaku cenu kopirati nemački model, niti je cilj da održavamo naselja na krajnje nepristupačnim mestima, nego da radimo na prevazilaženju zastarele strukture naselja, i posvetimo se ulaganju, recimo, u ona mesta koja se nalaze u slivu tri Morave, gde i dalje postoji solidna infrastruktura i gde bi verovatno bilo dovoljno dodatno ulagati u njenu modernizaciju i ova mesta, nekadašnje nosioce industrijskog razvoja, saobraćajno bolje povezati sa ostatkom zemlje - savetuje sagovornik Biznis&Finansija.

Dodaje i da bi trebalo ponovo razmisliti o izmeštanju određenih administrativnih institucija iz prestonice, i dodatnom jačanju obrazovnih institucija u pojedinim manjim gradovima, naročito onim udaljenijim od Beograda, čemu su pribegle zemlje poput Mađarske ili Italije.


- Stvaranje kvalitetnih obrazovnih centara pokazalo se kao dobro rešenje koje ne samo da je "podmladilo" gradove, nego je podstaklo i razvoj lokalne privrede, pre svega kroz prialgođavanje uslužnih delatnosti potrebama studenata - naglašava Vladimir Nikitović.

Privlačna sila Beograda mnogima odvlači, ali nekima i obezbeđuje investicije. Za razliku od Nove Crnje, jednako mala ali geografski daleko bolje pozicionirana opština Pećinci iskoristila je blizinu Beograda, Aerodroma Nikola Tesla i činjenicu da se nalazi na autoputu E 70 koji je, opet, krak Koridora 10, da privuče brojne investitore u svoju poslovnu zonu Šimanovci. Zato Pećinci danas ne gube stanovništvo zbog ekonomskih migracija, već "samo" zbog niže stope rađanja.

Mobilnost radnika u jednom pravcu

Da bi privukla investitore u nerazvijene regione, država najviše ulaže u saobraćajnu infrastrukturu, za šta je u 2016. izdvojila 66,7 milijardi dinara. Još 27 milijardi potrošila je na energetsku infrastrukturu, oko 14,2 milijarde dinara na podsticaje poljoprivredi i oko 15 milijardi dinara na podsticanje proizvodnje. Podsticaji za novo zapošljavanje su u prošloj godini dostigli pet milijardi dinara. Najizdašniji podsticaji namenjeni su investitorima koji se odluče za projekte u devastiranim područjima: za otvaranje najmanje 10 novih radnih mesta i minimalno ulaganje od 100.000 EUR država će nadoknaditi 40% opravdanih troškova. Ipak, odliv stanovnika prema Beogradu i Novom Sadu je toliki, da se kompanije često žale da ne uspevaju da zadrže čak ni one radnike koje su obezbedile van velikih centara.

U Srpskoj asocijaciji menadžera objašnjavaju da se većina kompanija vodi računicom da će u obučavanje novog radnika morati da investira barem dve godine, te da im se često dešava da ne dočekaju da im se ta kadrovska investicija isplati, jer se mlađi i obrazovaniji ljudi sele u glavni grad čak i kad imaju posao u rodnom mestu.

S druge strane, predsednik Nemačko-srpske privredne komore (AHK) i direktor Hemofarma Ronald Zeliger nedavno je javno rekao da ne može da veruje da ljudi u Srbiji odbijaju "dobro plaćen posao sa obezbeđenim prevozom, sa obrazloženjem da im ne odgovara da svakodnevno putuju na posao iz Beograda do 80 km udaljenog Vršca." Zeliger je rekao da su slična iskustva imale i kompanije iz Subotice, Šapca i Kraljeva.

Nemačke kompanije, pre nego što razmotre ulaganja u neku državu, institucijama kao što je AHK šalju detaljne upite o poslovnom ambijentu, a jedno od najvažnijiih pitanja je upravo ono o dostupnosti i mobilnosti radne snage. Možda zato ne treba da čudi da je Srbija, među 19 zemalja srednje i istočne Evrope, rangirana tek na 11. mestu kada je reč o poželjnim privrednim lokacijama za nemačke privrednike.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Zdravstvo

Izvođači za gradnju Tiršove 2 tražiće se u konkurentnom postupku sa pregovaranjem - Država objavila novi tender, cena ostala ista

Ministarstvo za javna ulaganja objavilo je novi tender za izgradnju Univerzitetske dečje klinike Tiršova 2, a ovoga puta, umesto u otvorenom postupku, izvođači će se tražiti u konkurentnom postupku sa pregovaranjem. Cena tendera nije izmenjena u odnosu na prošli put, te i dalje iznosi 11,2 milijarde dinara (oko 95 mil EUR) bez PDV-a, a detaljnije o tenderu pogledajte OVDE. Podsetimo, cena je upravo i bila razlog poništavanja prethodnog

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.