NavMenu

Slovenački organski proizvod i u japanskom sušiju - So iz Piranskih solina osvaja svet, srpskim potrošačima nedovoljno slana (FOTO)

Izvor: eKapija Subota, 29.04.2017. 11:20
Komentari
Podeli
Piranska so (Foto: Ivana Bezarević)Piranska so
Nije magnet osunčanog Portoroža prvi izbor za suvenir sa slovenačke obale, ali uspomena sa ovog dela Jadrana svejedno će završiti u vašoj kuhinji, samo umesto frižidera – na trpezi. Hiljade turista iz celog sveta iz Slovenije sa sobom nosi so, koja se u Piranskim solinama po istom principu proizvodi već 700 godina. Za to su potrebna 23 sunčana dana i vredne ruke solinara, koji u sezoni "uberu" i do 6 tona soli dnevno.

Proizvodnja za ishranu odvija se u poslednjih deceniju i po, a danas je piranska so začin jelima širom planete.

Sto odsto organska, nerafinisana so bele je boje i nije dodatno jodirana. Za kilogram Slovenci plaćaju oko 1 EUR, dok se u Japanu prodaje i po ceni od 12 EUR. Za potrošače u Srbiji nije dovoljno slana.

A kako nastaje organska so?

Da je ručna proizvodnja kompleksan poslovni model, objašnjava Klavdij Godnič, direktor Piranskih solina.

- Ako nema sunca nema ni soli - kaže.

- Dotok vode u bazene obavlja se prirodnim putem, na principu plime i oseke, a da bi se započela berba potrebno je 23 sunčanih dana. Voda odležava, kruži kroz bazene i isparava dok ne postane gusta, kada se stavlja u dubok kanal gde se skladišti slanica. So se ubira svakog dana ujutru i naveče, jer ako se ostavi spržila bi petulu – posebnu vrstu trave koja ima ulogu filtera. Svake godine naime, solinari namažu bazene svežim blatom i uzgajaju ovu biljku koja onemogućava da blato pređe u so – zato je tako bela, kao retko koja so u svetu – ističe Godnič.

Bazeni u kojima se proizvodi organska so (Foto: Ivana Bezarević)Bazeni u kojima se proizvodi organska so
U Krajinskom parku Sečoveljske soline na 750 hektara radi se na 26 bazena. Svako solno polje ima svog solinara koji u sezoni, od sredine juna do septembra, drvenom lopatom pokupi 100-150 tona soli, ili 2 do 6 tona po danu. Za to vreme zaradi između 1.500 do 3.000 EUR.

U najboljoj godini, Piranske soline proizvedu i 5.000 tona soli.

Do 2003, kada je sadašnji vlasnik Telekom Slovenija, potpisao sa državom koncesiju za upravljanje parkom na 20 godina, so se ovde proizvodila samo za puteve, a tek od tada i za ishranu. U početku, kaže Godnič, tržište nije prepoznavalo njenu vrednost, a sada prodaju i 1.000 tona godišnje, koliko je ostvareno i u 2016.

- To je 20% tražnje jestive soli u Sloveniji, a svake godine prodamo oko 100 tona više iako je tri puta skuplja od obične rafinisane, industrijske soli.

Najveći deo proizvodnje i dalje prodaju na domaćem tržištu, dok se oko 20% izveze - najviše u Nemačku, Austriju, Italiju, ali i Kinu, SAD, Rusiju, Tajvan i Japan gde se ova so kao delikates za suši prodaje za 12 EUR po kilogramu.

- Postoje tržišta gde ne možemo da izvozimo jer zahtevaju 99,99% natrijum hlorida, a naša so ima 95%, ostalo su minerali. To je slučaj i sa Srbijom – kaže naš sagovornik.

Klavdij Godnič (Foto: Ivana Bezarević)Klavdij Godnič
Ipak, solni cvet može se naći u nekim od beogradskih restorana. U pitanju je poseban začin, koji proizvodi tek 5 solana u svetu. Skuplji je od soli, sadrži kapljice vode koje daju blaži ukus pa se sa njim ne može presoliti jelo.


Način proizvodnje u solani Sečovlje u Piranskom zalivu jedinstven je u Sloveniji, a organska proizvodnja soli retka je i u svetu. U ovoj zemlji inače, organska hrana uzgaja se na 42 hiljade hektara, a proizvodnja još ne dostiže tražnju ni na domaćem tržištu, pa je piranska organska so svakako među najpoznatijim brendovima Slovenije van njenih granica.

Terme i slana čokolada

U Sloveniji postoji 8 specijalizovanih dućana u kojima se mogu kupiti proizvodi iz Piranske soline. U njima najčešće pazare turisti, koji uz so mogu kupiti i prirodnu kozmetiku, te slanu čokoladu kao prepoznatljiv specijalitet.

U okviru Krajinskog parka Sečoveljske soline nalaze se i terme, a zanimljivo je da istovremeno ovde ne može boraviti više od 55 ljudi.

Ulaznica u park staje 6 EUR po osobi, a Piranske soline kandidat su za uključivanje na UNESCO listu Svetske baštine.

Ivana Bezarević


Fotogalerija
Piranske soline
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Industrija, Finansije

Stižu novi lovci na srpsko zlato - Australijski Strickland Metals kupio rudarski projekat na planini Rogozna

Strickland Metals ušao je u "unosnu srpsku zlatnu igru" nakon što je izdvojio 37 miliona dolara za kupovinu projekta Rogozna koji se može pohvaliti ogromnim resursom od 5,44 miliona unci zlatnog ekvivalenta (oko 170 tona), pišu australijski mediji. Australijski gigant Strickland Metals Limited bavi se otkrivanjem mineralizovanih sistema "svetske klase" sa fokusom na zlato i bakar. Kako navode mediji, za projekat zlata Rogozna Strickland

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.