|
Najveća prepreka intenzivnoj ekonomskoj saradnji Srbije i Danske je to što informacije o potencijalima naše zemlje gotovo da ne stižu u ovu skandinavsku zemlju. Prema rečima Renea Nygaard Jansena, tim lidera komercijalnog sektora Ambasade Danske u Beogradu, Danska veoma malo zna o trgovinskim sporazumuma Srbije, investicionim potencijalima, nivou plata, strukturi obrazovanja i ekonomskoj situaciji, uopšte. On napominje da Ambasada Danske ulaže velike napore da se ovakva situacija promeni.
(Rene Nygaard Jansen)
- Nadam se da će se to i desiti u narednim godinama. Male i velike investicije danskih kompanija u Srbiji otvoriće put većem broju kompanija. U 2007. godini organizovali smo posetu potencijalnih investitora Srbiji. Oni su bili pozitivno iznenađeni infrastrukturom, nivoom obrazovanja i obučenošću kadra. Zaključili su da Srbija ima dosta kvaliteta i može se porediti sa Bugarskom i Rumunijom, koje su članice EU. Srbija i Danska imaju dugu tradiciju u istim privrednim granama poput poljoprivrede, tekstilne industrije, energetskog sektora. Ove godine imamo velike ambicije da dovedemo investitore, a ako ti projekti budu uspešni, mnogi će ih slediti, jer će uspeh biti najbolji razlog za razbijanje barijera i straha od ulaganja u nepozanto – kaže sagovonik "eKapije" i najavljuje, i u ovoj godini, dolazak nekoliko delegacija danskih privrednika iz različitih sektora.
Iako komercijalno odeljenje Ambasade ima prevashodni zadatak da domaćem tržištu predstavi danske kompanije, naš sagovornik navodi da je njihov zadatak i da grade partnerske odnose između naših država.
- Imamo odličnu saradnju sa Turističkom organizacijom Srbije (TOS) i organizovali smo učešće TOS na Sajmu turizma u Danskoj. Predstavnici ove organizacije imaće priliku da predstave Srbiju kao novu destinaciju. Vaša zemlja ima povoljne cene i veoma je atraktivna za naše turiste – navodi Jansen.
Trgovinski sporazum Srbije sa Ruskom Federacijom je izuzetno važan danskim firmama, jer, kako kaže Jansen, na taj način mogu jednostavnije dopreti do tržišta Rusije. Takođe Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je nedavno potpisala Srbija sa Evropskom unijom, kako navodi naš sagovornik doprinosi ekonomskoj stabilnosti, i još jedan je podsticaj za danske investitore.
Da saradnja Danske i Srbije, ipak ide uzlalznom putanjom, govori i činjenica da je spoljnotrgovinska razmena u 2007. godini bila čak 65% veća u poređenju sa 2006. godinom.
- Srbija je izvozila mašine za toplo valjane trake, obuću, drvo, maline i automobilske gume. U uvozu iz Danske dominiraju lekovi, enzimi, mašine – navodi Jansen.
Najpoznatija danska kompanija u Srbiji je "Calsberg", koja je kupila pivaru u Čelarevu i za nekoliko godina investirala više desetina miliona EUR. Najpoznatiji svetski proizvođač pumpi za vodu, danski "Grundfos", koji posluje u Beogradu, prema najavama iz opštine Inđija, u potrazi je za zemljištem u ovom gradu i trebalo bi da izgradi fabriku u kojoj bi bilo posla za 500 radnika, prevshodno, metaloprerađivačke struke. Međutim, iako su veoma zainteresovani, još uvek nisu doneli konačnu odluku o početku proizvodnje u našoj zemlji. Predstavnici renomirane danske kompanije "Bang & Olufsen", koja dizajnira i izrađuje prvoklasne audio uređaje, televizijske setove i telefonske aparate učestvovali su na nedavno završenoj Beogradskoj nedelji dizajna.
- "Calsberg" je svakako poznat, kao i "Grundfos", međutim, u Srbiji poluje i "Novo Nordisk", vodeća svetska kompanija u dijabetološkoj zaštiti, sa najpotpunijom listom preparata za lečenje dijabetesa, uključujući i najsavremenije sisteme za primenu insulina. Tu je i proizvođač opreme za prehrambenu industrju "Foss". Kompanije za preradu mleka i mesa, korišćenjem opreme ovog proizvođača, koja nije jeftina, ostvaruju veliki uspeh, jer su njihovi proizvodi visokog kvaliteta, što je veoma značajno. Kompanija "Berry fine" sarađuje sa farmama, kupuje maline, proverava kvalitet i zatim ih plasira na dansko tržište. A tu su i "Tampos", "Franst".
On napominje da je u Srbiji primetan ekonomski rast, ali među najveće nedostatke svrstava visoka davanja državi.
- Socijalna davanja čine gotovo 70% od plate zaposlenog, što je duplo više nego u Baltičkim zemljama. Te stvari će se verovatno u budućnosti promeniti. Srbija će usklađivanjem svojih propisa sa standardima EU poboljšati makro-ekonomsku situaciju i samim tim i životni standard – napominje naš sagovornik i navodi da su, ulaskom Poljske u EU, plate u toj zemlji porasle za čak 100%.
- Još jedan veliki problem u Srbiji je zagađenje i nepoštovanje propisa o zaštiti životne sredine. Neophodno je promeniti zakonski okvir u toj oblasti. Problem je u tome što postrojenja za prečišćavanje vode i vazduha mogu sebi priuštiti velike kompanije, dok manje teško. Međutim, iako postoji obaveza za ovakvim postrojenjima kontrole od strane državnih institucija gotovo da nama. Neophodno je kažnjavati nesavesne zagađivače i nagrađivati one koji štite životnu sredinu. Danska ima kvalitetnu tehnologiju iz te oblasti i možemo predstaviti mogućnosti i iskustva koja su primenjena u našoj zemlji ali i u Poljskoj u vreme tranzicije – naveo je on i dodao da Danska može pomoći i u oblasti energetike i energetske efikansosti.

Pričajući o dijaspori u Danskoj on kaže da sa prostora bivše Jugoslavije ima oko 30.000 ljudi.
- To su ljudi koji imaju dobro obrazovanje i rade u danskim kompanijama i sigurno mogu biti most sa privredom u Srbiji. Mnogi poslovi se i spajaju zbog njih - navodi Jansen.
Rene Nygaard Jansen je pre dolaska u Beograd radio u Ambasadi Danske u Sarajevu, a Srbija mu je, kaže, novi izazov, jer su projekti veći i kompleksniji.
Slobodno vreme provodi u klubovima i kafićima, bio je i u tipičnoj srpskoj kafani sa živom muzikom.
- Puno je dima, ali uživao sam!
Kaže da su Srbi, Bosanci i Hrvati vrlo druželjubivi i otvoreni i da je lako živeti u ovom regionu.
|