NavMenu

Srpsko tržište voda preuzimaju stranci - Država nepostojanjem Zakona o koncesijama gubi 70 mil EUR

Izvor: Politika Četvrtak, 02.03.2017. 08:38
Komentari
Podeli
(Foto: Tim UR/shutterstock.com)
Ukoliko se pregovori koje Coca-Cola poslednjih nedelja vodi sa prezaduženim hrvatskim biznismenom Ivicom Todorićem o preuzimanju Jamnice uspešno završe, ova multinacionalna kompanija osvojiće više od 60% hrvatskog, ali i petinu srpskog tržišta mineralnih voda.

Coca-Cola je u Srbiju došla 2005. godine kupovinom 100% udela u fabrici minerale vode Vlasinka. Njen najpoznatiji brend Rosa prošle godine je imao učešće od 15,7%, a kupovinom ovdašnje Mg Mivele (5,34%), koja posluje u sistemu Agrokora, Coca-Cola bi se domogla ukupno 21,04% tržišnog udela.

Sve dok Todorić nije zapao u finansijske probleme hrvatsko tržište mineralnih voda, a pre svega bezalkoholnih napitaka, bilo je neosvojiva tvrđava za ovu multinacionalku. Na tržištu istočne Evrope Coca-Cola je neprikosnoveni lider, ali se pokazalo da postoje i neki regionalni igrači koji posluju bolje od ove globalne firme. Todorićeva Jamnica bila je jedna od njih. Zato će Coca-Cola ulaznicu za ovo tržište morati skupo da plati, jer Jamnica na berzi vredi oko 500 mil EUR.

A koliko je Todorić platio kartu za srpsko tržište?

Todorić je preko Frikoma 2008. godine kupio 70% udela u poljoprivrednom preduzeću Nova sloga, u čijem sastavu je poslovala fabrika vode Mivela, za 4 mil EUR, uz obavezno investiranje od 11 mil EUR. Tu tržišnu utakmicu izgubio je Miroslav Mišković koji je preko Delta agrara nudio 3,3 mil EUR (i obaveznih 5 mil EUR).

Ako se ova transakcija sa Agrokorom realizuje, Coca-Cola će postati i ekskluzivni nosilac prava eksploatacije mineralne vode sa izvorišta u blizini Trstenika. U Miveli trenutno radi oko 80 zaposlenih, njen poslovni prihod u 2015. bio je oko dve milijarde dinara, a čista dobit 26 miliona dinara. Brokeri kažu da je reč o brzorastućoj kompaniji čija bi cena na tržištu mogla da dostigne 10 mil EUR, ukoliko bi se prodavala odvojeno.

Stranci već drže polovinu tržišta mineralnih voda u Srbiji. Četvrtina tržišnog kolača pripada kompaniji Knjaz Miloš koja je u vlasništvu investicionog fonda Mid Europa Partners. Početkom 2015. ovaj investicioni fond, čiji je jedan od partnera i ovdašnji biznismen Andrej Jovanović (nekadašnji vlasnik Marba), preuzeo je posao od Salforda koji je gazdovao Knjazom čitavu deceniju.

Branka Šerović, direktorka Udruženja industrije mineralnih voda kaže da se ta grupacija još od prve privatizacije borila za model dokapitalizacije, dok bi strana ulaganja bila prihvatljiva tek ukoliko postoji potreba.

– Trebalo je zadržati domaći ili državni udeo u fabrikama voda koje su privatizovane i otišle u ruke stranih kompanija. Ovaj resurs je broj jedan u odnosu na sve ostale, jer voda se osim za piće koristi i u prehrambenoj industriji i kao energetski potencijal – kaže Šerovićeva i ističe da tada nije bilo sluha za inicijativu ove grupacije da se privatizacija uradi na drugačiji način.

– Sada to više ne može da se kontroliše jer neke od fabrika više nisu u domaćim rukama – kaže Šerovićeva.

Neke od njih godinama su odolevale pritiscima strane konkurencije. Kompanija Minaqua, čiji je tržišni udeo oko 17,5%, u stopostotnom je vlasništvu firme sa Devičanskih ostrva (Global Water Investment Group), ali iza nje stoji domaći kapital porodice Bogićević iz Novog Sada. Poslovni prihodi ove firme u 2015. godini bili su oko dve milijarde dinara, isto kao i Miveli. Međutim, njihovo tržišno učešće je tri puta veće, a profit desetostruko veći i iznosio je 380 miliona dinara. Po tržišnom udelu opasno se približila Knjazu, pa se već dugo spekuliše da bi i ona mogla da bude na meti multinacionalnih kompanija. Procenjuje se da ova kompanija vredi oko 40 mil EUR.

Kompanija Voda Vrnjci privatizovana je 2005. godine, kada je beogradsko preduzeće Ekstra-pet postalo vlasnik većinskog paketa od 52,4% akcija. Većinski udeo bujanovačke Hebe prodat je 2008. Nektaru, dok je Prolom jedina fabrika koju su kupili zaposleni. Fruškogorska voda Jazak u vlasništvu je kompanije NIS.

Branka Šerović kaže da Zakon o koncesijama u ovom sektoru još nije zaživeo, prema kojem bi država, kao u EU, pravila pojedinačne ugovore sa proizvođačima na 20 ili 30 godina. Fabrike voda u Srbiji za sada dobijaju rešenja o eksploatacionom pravu na pet godina. Prema proceni ekonomiste Nade Vidović, zbog toga što država ne poštuje Zakon o koncesijama budžet godišnje izgubi 70 mil EUR.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija, Građevina

Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu idejnog rešenja i tehničke dokumentacije za izmeštanje državnih puteva za potrebe izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica. Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, trase objekata budućeg sistema RHE Bistrica u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.