NavMenu

Klaus Mueller, član IO Volksbank Beograd - Maratonac

Izvor: Ekonomist magazin Nedelja, 30.03.2008. 19:20
Komentari
Podeli

Rođen je u Bavarskoj. Na selu.

Vaspitan kao pravi zapadni Nemac u vreme blokovske podele, Klaus Miler je verovao da je sve sa njegove strane Zida dobro. Sa Druge strane, pre devedesetih, bio je jednom, 1988. godine u Pragu, turistički, dok je još išao u školu. Nije na njega ostavio Bog zna kakav utisak.

Ipak, oduvek je želeo da radi na Istoku. A, zna se - šta Nemci reše, to obično i urade. Radio je u Rusiji, Gruziji, Kazahstanu. No, to mu je, sva je prilika, bilo suviše „istočno“. Mir je našao na Balkanu, u Srbiji. Danas živi na Pašinom (neko bi rekao i Lekinom) brdu, beogradskom kvartu čudnih manira i nedokučenih legendi.

Po komšiluku svako jutro trči - oko Pašine česme, zatrpanog izvora gde je 1807. godine ubijen Sulejman paša dok je bežeći pred Karađorđevim ustanicima stao da se napije vode, na „Sinđinom“ stadionu. Svako jutro po pola sata između, kako je jednom napisano, „kućeraka kao golubarnika – bez tekira i mavijana“. Vikendima trenira i više.

Miler bez Bavarske može da živi, bez trčanja nikako. Nekad je trčao maratone, u Frankfurtu, Berlinu, Londonu. Trčao ih je za dva i po sata, skoro kao profesionalci.

Heroji

Danas za to nema vremena. Ne zbog posla. Kaže da radi dnevno po desetak sati. „Više od toga čovek ne može efektivno da radi. Ima i „heroja“, koji sede po 12 ili 15 sati na poslu, ali siguran sam da oni ne mogu svo to vreme da budu efektivni“, kaže. Šesnaestomesečni sin mu „oduzima“ najviše vremena.

„Velika je odgovornost biti tata. Vikendom želim da provodim puno vremena sa sinom. Neću da mi karijera utiče na porodicu. U ovom trenutku to mi je najveća obaveza, ali i zadovoljstvo“.

Iako ne formalno oženjen, živi sa Srpkinjom, Jelenom. Kaže da mu život u Srbiji nije mnogo teži nego u Nemačkoj. Ipak, kaže da ima razlika koje primećuje. „U Nemačkoj se živi malo opuštenije. Čovek ima poverenja u državu i zna da su vrlo male šanse da, ako normalno radi svoj posao, izgubi sve što ima. Ovde svaki čovek trpi mnogo veći pritisak. To ljude čini nervoznim i ljutim. Sa druge strane, veoma je interesantno jer su sve promene vrlo brze. Beograd je, na primer, danas mnogo drugačiji nego 2001. godine“, kaže.

Sa ledine

Miler je u Srbiju došao nedugo posle 5. oktobra, kad je predvodio tim koji je otvorio Microfinance banku (danas Procredit) jednu od prvih, i za sad jedinih, pet banaka sa „greenfield“ licencom u zemlji. Pre Srbije radio je, od 1995. do 1999. godine za nemačku KfW banku, potom u bankama u Rusiji i Gruziji. Iz Procredit banke prešao je u Volks banku u Srbiji, 2003. godine. Dve godine docnije prešao je u Rumuniju, potom u Kazahstan, a pre godinu i po dana, ponovo se vratio u Volks banku u Srbiju. Tu, kaže, za sada namerava i da ostane.

„Kad sam došao u Srbiju, malo sam se plašio. Ipak je to zemlja koja je imala veoma loših iskustava, posebno sa bankama. Sećam se da sam razgovarao sa jednim niškim bankarom, i on uopšte nije shvatao ideju depozita. Bilo mu je neobično da normalan čovek može da da novac u banku. Jedini depozit za koji je on znao bio je novac iz neke velike firme. Naravno, to je zato što je u bankarstvu radio nekoliko godina tokom devedesetih“, kaže Miler.

Otkud ta fascinacija istokom?

„Verovatno sam bio fasciniran time šta sve može da se dogodi kad se fundamentalno promeni neka zemlja“, kaže.

Ipak, i poslovne ambicije su odigrale svoju ulogu.

„Na Zapadu se sve mnogo sporije razvija. Pre svega, ne nastaju nove banke. Praviti karijeru na Zapadu je mnogo sporije. Potrebno je mnogo vremena da prođe da bi neko napredovao u poslu. Na istočnim tržištima postoji mnogo više šansi za napredovanje. Takođe, u relativno malim organizacijama je mnogo lakše osetiti bankarstvo u celini. Na primer, radio sam u jednoj velikoj banci na istoku Nemačke. Kad sam odobravao kredite, nije me zanimalo odakle su te pare. One su jednostavno postojale za tu namenu. Sećam se da sam u Gruziji prvi put počeo da shvatam celu sliku, odnosno da banka ima i svoju pasivu, da treba brinuti i o izvorima novca“, kaže.

Izazov

Nije mu bilo lako da nađe posao na novim tržištima. Najpre je radio kao konsultant za rusko tržište, da bi tek kasnije uspeo da nađe posao u toj zemlji.

„Verovatno je bilo bolje što sam prvo počeo da radim kao konsultant za nemačku firmu koja je poslovala sa Rusijom. Ako počneš odmah tamo, a još ako si mlad i neiskusan, mnogo je teže“, kaže.

„Na zapadu je mnogo lakše organizovati profesionalan posao. U svakoj organizaciji postoji izvestan broj ljudi sa iskustvom, i mnogo je sve stabilnije. Na istoku, objektivno govoreći, ne može da postoji velika grupa eksperata sa velikim iskustvom. Razlika je u tome šta su ljudi koji danas imaju između 30 i 40 godina mogli da vide ako su živeli, na primer, u Nemačkoj ili u nekoj istočnoj zemlji. U Nemačkoj ljudi veruju da najveći broj građana pošteno radi svoj posao. Ovde je to mnogo teže. Čovek koji ovde pošteno radi svoj posao vidi da postoji ogromna grupa ljudi koji to ne rade, ali koji dobijaju ogromne pare i koji se obogate preko noći. Veoma je teško odoleti tim izazovima i reći: „Ne, ja ću da radim drugačije“! Mentalitet uvek zavisi od toga šta čovek vidi oko sebe, šta vidi od svojih šefova, od političara i od drugih koji čine elitu u društvu“.

Kaže da to nije samo osobina rođenih na istoku.

„Znam za primer jednog nemačkog profesora univerziteta koji je u Gruziji otvorio privatni fakultet nemačkog jezika. On je bio jedan od najkorumpiranijih profesora u Gruziji. Potpuno neverovatno. Došao je iz Nemačke, video šta je sve moguće i potpuno se promenio. Prilagodio se u negativnom smislu. Teško je biti jedini koji pošteno radi svoj posao, ako niste sigurni da će to dugoročno da koristi. Naravno, mnogo zavisi i od ličnosti svakog pojedinca“.

U Srbiju se vratio jer, kaže, da mu je u Kazahstanu bilo „skoro nemoguće“ da u banci organizuje „risk“ menadžment po zapadnim standardima, što mu je bio posao. „Odjednom sam shvatio da sam, da bih ostao, morao da pristajem na određene kompromise. To za mene profesionalno nije bilo moguće i bolje mi je bilo da se vratim u Srbiju“.

Miler kaže da se mentalitet u Srbiji ne razlikuje puno od evropskog. „Mentalitet sigurno neće biti prepreka da Srbija jednog dana postane deo EU. Ako i postoje problemi između Srbije i EU, oni su pitanje politike, a ne sistema vrednosti. U Kazahstanu, na primer, sve je mnogo drugačije. Tamo postoji „veliki gazda“ i on određuje kako će stvari da se rade. Ni jedan kreditni analitičar tamo ne govori šta misli. Njegovo je da čeka šta će „gazda“ da kaže i onda da tu njegovu želju „uklopi“ u sistem. Ovde je ipak potpuno drugačije. U staroj Jugoslaviji, ljudi su imali puno kontakata sa zapadnim svetom“.

Ali, da li su ti ljudi koji su tada bili elita danas to i ostali?

„U velikoj meri nisu. Zemlja je izgubila mnogo ljudskih kapaciteta. To se vidi u politici, diplomatiji, u firmama, bankama. Mnogi sjajni stručnjaci su otišli. Na primer, u ministarstvima danas, ako se promeni ministar, to ministarstvo stoji nekoliko meseci, dok ne dođe drugi. Kod nas je to potpuno drugačije, postoje državni činovnici koji, kad je reč o birokratiji, nastavljaju da rade svoj operativni posao. Njih ne mora da interesuje da li je ministar iz leve ili desne partije“.

poziv na pretplate na

- www.emportal.co.yu

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.