Evropski proizvođači nameštaja zainteresovani za paulovniju iz Srbije - Rastu zasadi pod "drvetom budućnosti" (FOTO)
Od kada su se pojavili hibridi, pogodni za uzgajanje na ovom području jer trpe velike temperaturne razlike, procenjuje se da je oko 1.000 ljudi u našoj zemlji zasadilo sadnice ove brzorastuće biljke, na površinama od 20 ari pa do 7-8 hektara.
Uzgajivači okupljeni u udruženju Planto, osnovanom 2013. godine, imaju 150-200 hektara u celoj Srbiji. Zajednički cilj svih uzgajivača u udruženju je plasman robe.
- Stabla se za industrijsku upotrebu koriste nakon 7 do 10 godina, u zavisnosti od kvaliteta. Ako se nastavi trend rasta, uz dobru negu, prvi zasadi biće spremni za seču za 5 godina - kaže za eKapiju Željko Spasojević iz udruženja Planto, i ističe da se već javljaju firme iz drvne industrije koje traže stabla.
Kako objašnjava naš sagovornik, u Srbiji još ne postoji tržište za paulovniju, ali firme iz Nemačke, Austrije, Poljske imaju tradiciju proizvodnje od ovog drveta, koje je daleko poznato kao poluproizvod u industriji nameštaja.
- Firma iz Nemačke, koja se bavi proizvodnjom brvnara i koristi 600.000 stabala godišnje, zainteresovana je za paulovniju sa ovog područja. Oni traže stabla prečnika 200-250 mm, a to se postiže već u četvrtoj, petoj godini – naglašava Spasojević, dodajući da su ušli i u priču sa državnim institucijama, pa je na jalovištima TE Kostolac posađeno 3.000 stabala.
Planto proizvodi hibride za uzgoj paulovnije u saradnji sa Institutom za voćarstvo Čačak, a sadnice izvoze i u EU - tokom prošle godine isporučili su 70.000, a ove čak 100.000 sadnica. Reč je o "in vitro" sertifikovanom sadnom materijalu koji je pouzdan, kaže Spasojević.
Razlog za to je i pojačano interesovanje za ovu vrstu drveta.
- Kad smo kretali 2013. godine, prodavali smo 10, 15, 20 komada, a kupci bi već naredne godine kad vide kako biljka napreduje, sadili i po 20,30 ari. Sada ugovaramo isporuku sadnica na hektare.
Spasojević dodaje da niko nije imun na dobru zaradu, a u Srbiji ima dosta raspoloživog zemljišta. Inače, paulovnija nije previše zahtevna biljka. Uspeva na do 1.000 metara nadmorske visine, ne podnosi močvarno tlo, a u sušnim uslovima potrebno joj je zalivanje, najbolje sistemom kap po kap.
- Intenzivno održavanje ovog drveta neophodno je u prvih godinu,dve. Ako se ispoštuju smernice, to je fenomenalna biljka – moguć je rast od 7-8 metara već u prvoj godini, posle nulte - kada se formira korenski sistem.
- I da je 100 EUR po stablu, isplati se – kaže Spasojević.
Poznavaoci paulovniju nazivaju "drvetom budućnosti" upravo zbog isplativosti njenog uzgajanja. Nakon seče, stablo se obnavlja iz sopstvenog panja, i tako do čak sedam ciklusa eksploatacije.
Paulovnija se koristi za izradu nameštaja, muzičkih instrumenata, dasaka za jedrenje, delove aviona i brodova, igračaka, lamperije i brodskog poda koji mogu da kisnu, sauna...
Drvo paulovnije koristi se i za ogrev, a zasadi su odlični i za pčelare, jer su njeni cvetovi puni nektara. Služi i za ishranu stoke, a smatra se da je kao stočna hrana hranljivija od lucerke. Ako se opalo lišće prekrije zemljom, dobije se kvalitetan humus za đubrenje.
Paulovniju zovu i fabrikom kiseonika - zbog velike mase i količine listova koji su široki i do 75 centimetara, pretpostavlja se da jedno stablo proizvede kiseonika koliko potroši 60 ljudi. Nije veliki zagađivač ni prilikom sagorevanja. Tona kineskog drveta ostavlja za sobom tek oko pola kilograma pepela, a idealna je i za pošumljavanje goleti.
Možda niste znali i da Porsche i Audi koriste paulovniju za dekoraciju unutrašnjosti automobila. O njenom uzgoju postoji još zanimljivih podataka - u Kini, odakle vodi poreklo, postoji običaj da se, kada se rodi žensko dete, zasadi stablo paulovnije. Pred njenu udaju, stablo se seče i od njega se pravi nameštaj za miraz.
Ivana Bezarević
Top priče
27.03.2024. | Industrija, Saobraćaj, Finansije
Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je
28.03.2024. | Agro
Vojvodina podržava mlade poljoprivrednike - Demografska obnova ruralnih područja
28.03.2024. | Agro
28.03.2024. | Zdravstvo
Alkaloid pušta u pogon nov kapitalni projekat vredan 19,4 mil EUR
28.03.2024. | Zdravstvo
26.03.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Firma Toplica Green Energy planira gradnju solarne elektrane kod Kuršumlije
26.03.2024. | Energija, Industrija, Građevina
eKapija+
28.03.2024. | Zdravstvo
Alkaloid pušta u pogon nov kapitalni projekat vredan 19,4 mil EUR
28.03.2024. | Zdravstvo
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrednostima
28.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Crowne Plaza Beograd u novom ruhu
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Zlatibor - Epicentar kongresnog turizma i omiljena destinacija za luksuzan porodični odmor
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Da li znate šta je menstrualno siromaštvo? - Veliki broj žena suočava se s ovim problemom
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Poslovne šanse
28.03.2024. | Vesti
Sremska Mitrovica oprema dečja igrališta
28.03.2024. | Građevina
U planu izgradnja groblja u Varni kod Šapca
28.03.2024.. | Građevina
28.03.2024. | Energija
Grad Novi Sad traži firmu za izradu programa i plana energetske efikasnosti za naredne godine
28.03.2024. | Energija
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
U okolini Žagubice ulaže se u turističke kapacitete - Planira se gradnja apartmana
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina
Kompanije iz Srbije mogle bi da učestvuju u obnovi infrastrukture i privrede Malavija posle poplava
28.03.2024. | Građevina
28.03.2024. | Agro, Građevina
Beo zoo vrt raspisao tender za rekonstrukciju dela krova, enterijera, fasade i dvorišta objekta za slonove
28.03.2024. | Agro, Građevina