NavMenu

Predrag Aleksić, v.d. generalnog direktora JP Srbijašume - U šumarstvu od setve do žetve prođe sto godina

Izvor: Politika Petak, 11.11.2016. 11:36
Komentari
Podeli
Predrag Aleksić (Foto: YouTube/screenshot)Predrag Aleksić
Sad su šume najlepše. Sve nijanse zlata prošarane su crvenom i zelenom potkom. Ali, sad je vreme i kad se šume seku da bi se kuće ugrejale. Šume u ravnoj Vojvodini štite nas od vetra, smetova, na brdima od erozije i klizišta. Često na to gledamo kao na prirodni sled, a setimo se da nam šume trebaju kad dunu jaki vetrovi ili dođu poplave poput onih od pre dve godine kad je potopljen Obrenovac, a cela brda zatrpavala puteve, kuće.

Nije patetika podsetiti se i da je za svako naše pismo, pa i novine koje držite u rukama potrebno – drvo. Od njega se pravi i papir. I na kraju, što zagade naši automobili, Rudarski kombinat Bor ili Azotara to moraju da "upiju" šume. Zato Politika i razgovara sa Predragom Aleksićem, vršiocem dužnosti direktora JP Srbijašume.

Šta zapravo podrazumeva gazdovanje šumama?

- Srbijašume ostvaruju dvostruku funkciju. Prva je javna misija preduzeća koja se ogleda u obavezi gajenja, zaštite i unapređenja državnih šuma održivim gazdovanjem. Druga je privredna funkcija koja se odnosi na obavezu preduzeća da ostvari pozitivan finansijski rezultat i tako obezbede uslovi za ostvarivanje zadatka javne misije. Cilj je i profit, uz održavanje i unapređenje standarda zaposlenih. Gazdujemo na oko milion hektara državnih šuma i obavljamo stručno-savetodavne poslove na 1,2 miliona hektara privatnih šuma. Podsetiću vas da je daleke 1801. godine 85% tadašnje Srbije bilo je pod šumama, a sada je svega 30%. Optimalno je da 40% teritorije Srbije bude pod šumama.

Zato godišnje posadimo oko osam miliona sadnica na državnom zemljištu i podelimo oko dva miliona sadnica privatnim licima. Ne sme da se zaboravi da u šumarstvu "od setve do žetve" prođe i više od 100 godine. Tako nam je godišnji prirast oko 3,3 miliona kubika i od toga koristimo polovinu, čime ostvarujemo stalno uvećanje drvne zalihe.

Šumadija je dobila naziv zbog velikih površina pod šumom. Kako smo se mi odnosili prema tom blagu?

- Do kraja Drugog svetskog rata šume su sečene prekomerno. Stanovništvo se od 1801. godine uvećavalo. Tadašnja Srbija imala je 141.000 stanovnika. Krčilo se sve da bi 1945. godine samo petina Srbije bila pod šumama, i to je najveća ekološka katastrofa o kojoj se ne zna. I sad nam je oko milion hektara u privatnom vlasništvu zaparloženo, trnje, korov i šikare. Poslednja dva veka bilo je teško i nama i šumi.

Na originalan način obeležavate stogodišnjicu Prvog svetskog rata?

(Foto: Sunny Forest/shutterstock.com)
- Zajedno s Ministarstvom pravde, Upravom za izvršenje krivičnih sankcija i sa Šumarskim fakultetom, realizujemo projekat "Jedno drvo za jednog ratnika", s ciljem da se od 2014. do 2018. godine posadi 1,3 miliona sadnica. Jedna za svakog poginulog ratnika. Do sada je zasađeno oko 500.000 sadnica.

Šumari rade i u najzabačenijim delovima Srbije. Kako su plaćeni?

- Zapošljavamo ljude u ruralnim delovima, ali i u industrijskim centrima. Naši radnici tokom cele godine su na terenu u teškim uslovima i po kiši i po snegu. Nismo zadovoljni platama. Prosečna je 39.800 dinara i ispod je proseka. Trećina stalno zaposlenih, njih oko 1.000, ima fakultetske diplome, a za čak 500 radnika mi moramo da dotiramo iznos do minimalne zarade. U našem preduzeću na uslužnim poslovima gajenja i korišćenja šuma radi još oko 2.000 ljudi. Od toga zavisi i rad industrije prerade drveta koja zapošljava oko 30.000 radnika. Razvoj šumarstva omogućava zadržavanje naroda na Goliji, najšumovitijoj planini, na Staroj planini, najvećem zaštićenom području u Srbiji, Jastrepcu i drugim ruralnim područjima. Od 2014. do 2016. godine uložili smo 21 milion dinara u razne vrste pomoći. Za zdravstvenu zaštitu blizu 5,5 miliona, socijalnu pomoć 3,6, kulturu i sport pomogli smo sa više od 2,7 miliona, istraživače sa 1,1 milion, manastire i crkve sa 5,5 miliona dinara i za sanaciju posledica elementarnih nepogoda dali smo 1,78 miliona dinara.

Ostaje li nešto i za državu?

- Od preduzeća koje je ostvarilo poslovni gubitak od 1,3 mil EUR na kraju 2014. godine, JP Srbijašume je preraslo u preduzeće s poslovnim dobitkom na kraju 2015. godine u iznosu od 3,8 mil EUR, dakle poslovnu dobit je za godinu dana povećalo za 5,1 mil EUR. Pozitivan trend nastavljen je i u 2016. godini, pa je za prvih devet meseci ostvarena dobit od 5,6 mil EUR. Posmatrano u odnosu na prvih devet meseci 2015. godine, poslovna dobit je veća za 2,25 mil EUR, dok je ukupna dobit veća za 2,8 mil EUR. Ovakav rezultat smo ostvarili povećanjem prihoda za 3,25 mil EUR i rashoda za svega 386.000 EUR.

Rezultat za dve nepune godine oslanja se na povećanje prodaje drvnih sortimenata za skoro 10%, smanjenje proizvodnih troškova za 2,7 mil EUR i smanjenje neproizvodnih troškova za 1,1 mil EUR. A do kraja godine podići ćemo i investicije sa 7,4 na 8,8 mil EUR, što će iznositi skoro 16% ukupnog prihoda.

Kakvu ulogu imate u upravljanju zaštićenim delovima prirode?

- Upravljamo i 101 zaštićenim područjem koja se prostiru na 271.946,78 hektara, zbog čega smo najveći u Srbiji. To je 47% ukupno zaštićene površine u Srbiji koju štitimo i uređujemo. To su parkovi prirode Golija, Stara planina i Sićevačka klisura, specijalni rezervati prirode Jerma, Suva planina, Jelašnička klisura, klisura reke Mileševke, predeli izuzetnih odlika Avala, Lepterija–Sokograd, Kamena gora, Ozren–Jadovnik, spomenici prirode Bojčinska šuma, Miljakovačka šuma, Košutnjak, brojni strogi rezervati i opšti rezervati prirode. Uređujemo izletišta, postavljamo klupe, nadstrešnice, stolove, ljuljaške i drugi drveni mobilijar koji sami izrađujemo u pogonima u Kosjeriću.

I na kraju da se vratimo opet šumi, bez koje nema života, pitanjem da li su naše šume ugrožene?

- Ugrožava sušenje šuma, požari i bespravne seče. Šume ugrožavaju suša, fitopatogene gljive i insekti. Mi imamo najveće probleme s bespravnim sečama duž administrativne linije s KiM, gde je u periodu 1999–2016. godine bespravno posečeno oko 550.000 kubnih metara.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Saobraćaj

Jovanović: Razmotriti kupovinu Siemens tramvaja proizvedenih u Kragujevcu za GSP Beograd

Gradska vlast u Beogradu treba da razmotri kupovinu tramvaja od kompanije Simens (Siemens), koji se proizvode u Kragujevcu, ukazao je direktor Centra za lokalnu samoupravu (CLS) Nikola Jovanović. Jovanović je u pisanoj izjavi podsetio da je pre tri godine tadašnji zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić najavio mogućnost kupovine Simens tramvaja koji se proizvode u Kragujevcu, za potrebe beogradskog GSP-a. - Kako su ovi tramvaji bili u

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.