Može li srpska pšenica u Egipat? - Na njivama 60% nedeklarisanog semena, šanse za izvoz na afričko tržište male
Ovakav preambiciozni projekat nedavno je najavio Miloš Milovanović, konsultant FAO. On je rekao da ta organizacija zajedno sa EBRD ovih dana pokreće projekat promocije izvoza žitarica i uljarica iz Srbije i da će prvi korak biti pomoć u pribavljanju fitosanitarnih uverenja za izvoz na tržišta na kojima naša roba još nije prisutna.
– Recimo, za izvoz pšenice na egipatsko tržište ili kukuruza u Kinu. Mi to sada ne možemo i više je reč o administrativnim preprekama, koje bi trebalo prevazići. One su deo standardne procedure koju je potrebno sprovesti kako bi Srbija izvozila na tržište Egipta koji je veliki uvoznik pšenice a to tržište ima 83 miliona potrošača – rekao je Milovanović za portal Agrosmart.
– To je iluzija. Egipat kao i većina afričkih država ima rigorozne uvozne standarde i mi te uslove, bar trenutno, ne možemo da ispunimo. Srbija nema pšenicu kakvu oni traže. Ali, dobro, neka se potrude. Možda će to doprineti da se izoštre kriterijumi na domaćem tržištu i naterati državu da se, konačno, pozabavi ovim pitanjem – kaže za Politiku profesor Miroslav Malešević, jedan od vodećih stručnjaka za strna žita koji je, pre samo nekoliko dana, javno pozvao ratare u Srbiji da prekinu sa praksom setve nedeklarisanog semena jer je, sluti, pitanje vremena kada će nam takva praksa doći glave.
– Na našim njivama je 60% nedeklarisanog semena. Ako se ovako nastavi mogle bi da se pojave određene bolesti koje se prenose semenom. Svake godine to može da bukne. Tako bismo lako mogli da postanemo zavisnici od uvoza – upozorava sagovornik.
Država, kaže, konačno mora da se opredeli hoće li da proizvodi pšenicu dobrog kvaliteta, kakva se u svetu traži, ili nekvalitetne i stočne. To lako može da se uradi donošenjem pravilnika o razvrstavanju sorti pšenice po kvalitetu koji se već godinama najavljuje. Ali i podsticajnim merama za gajenje sorti (koja je nosilac kvaliteta) koje imaju izvozni potencijal.
– Sve države u okruženju, Mađarska, Rumunija, Bugarska, imaju takve pravilnike. Da bismo zadovoljili kriterijume ne samo Egipta već i naših suseda iz CEFT-a regiona to je prvo što moramo da uradimo. Mi sada nemamo ni skladištara ni mlinsko-pekarsku firmu koja može da garantuje kvalitet koji traže te zemljama koje se pominju – ističe sagovornik.
U poslednjih deset godina zastupljenost kvalitetnih sorti pšenice na zasejanim površinama pala je za više od 40%. Malešević kaže da je to drastičan pad i da nijedan ministar poljoprivrede, od toliko njih koji su se smenjivali, nije hteo da se uhvati u koštac sa ovim problemom.
O tome je počelo da se razmišlja tek kada su počeli da nam se vraćaju kontingenti pšenice i brašna, kada smo počeli da gubimo inostrane kupce i kada je našoj pšenici na svetskom i evropskom tržištu počela da pada cena. Vojvodina, Mačva, Stig, Pomoravlje... i druge regije koje pripadaju Panonskoj niziji imaju sve preduslove za proizvodnju visokokvalitetne pšenice.
– Ako je Mađarska izvoznik kvalitetne pšenice za Evropsku uniju i polako zauzima naše, već izgubljeno tržišno mesto u Bosni i Hercegovini, ali i u drugim državama onda je logično da bar Vojvodina i Mačva mogu da proizvedu isto tako dobru, ako ne i bolju pšenicu – smatra sagovornik.
Na pitanje kakav je hleb koji se pravi od takvog brašna kaže da od lošije pšenice možete da napravite solidan hleb ali uz dodatak velike količine aditiva.
– Ono što mi jedemo je osrednji kvalitet, nikako vrhunski kakav možemo da napravimo – kaže Malešević.
NEDIMOVIĆ: Nije važan samo kvantitet
Ako se igde pravi dodatna vrednost u poljoprivredi i za državu to je u sektoru mlinarstva i pekarstva i to je ono na šta treba da budemo ponosni i šta treba da razvijamo, rekao je Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede prilikom otvaranja Prvog sajma mlinarstva i pekarstva u Novom Sadu.
On je naglasio da je svega 20% semena žita uključeno u sistem koji ima visokoproteinsku vrednost a da je sve ostalo na nekoj drugoj strani.
– Moramo da povedemo računa da taj procenat stalno povećavamo kako bismo imali veći kvalitet i kako bismo bili što konkurentniji na tržištu – istakao je Nedimović.
Top priče
16.04.2024. | Vesti
Poljski lanac Žabka dolazi u Srbiju?
Poljska grupacija Żabka planira da uđe na više tržišta Jugoistočne Evrope. Kompanija iz Poljske nedavno je registrovala internet domen za Srbiju, dok je istovremeno u Rumuniji akvizicijom preuzela kompaniju za distribuciju hrane. Pored akvizicije, registrovana je i posebna kompanija za razvoj maloprodajne mreže, saznaje portal Retail Serbia. Na upit ovog portala kako gledaju na srpsko tržište imajući u vidu da su nedavno kupili domen
17.04.2024. | Agro
Danska finansira stočarima dodatak za stočnu hranu koji smanjuje emisije metana
17.04.2024. | Agro
eKapija+
17.04.2024. | Saobraćaj
Milšped Group uspostavlja direktnu železničku liniju između Kine i Srbije
17.04.2024. | Saobraćaj
16.04.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj
MOL Serbia otvorio novu servisnu stanicu
16.04.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj
16.04.2024. | Vesti
Želite da uložite u luksuznu nekretninu? - Vodite računa da ispunjava ove uslove
16.04.2024. | Vesti
12.04.2024. | Industrija
Zlato kao večni simbol vrednosti - Zlatne poklon pločice savršen izbor za posebne trenutke
12.04.2024. | Industrija
Poslovne šanse
17.04.2024. | Vesti
U planu uređenje parka Jezero u Kolutu
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Gradiće se parking na Jastrepcu u okolini Kruševca
17.04.2024.. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Grad Sombor oprema Turistički info centar - Evo kako bi mogao da izgleda (FOTO)
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
16.04.2024. | Građevina
Bor traži izvođača za arhitektonske građevinske radove u obdaništu Crvenkapa
16.04.2024. | Građevina
16.04.2024. | Građevina
Kikinda traži izvođača radova za izgradnju atmosferske kanalizacije
16.04.2024. | Građevina
15.04.2024. | Vesti
Prodaje se imovina tri preduzeća iz Trstenika
15.04.2024. | Vesti