NavMenu

Prodaš softver u Srbiji i platiš kaznu - Domaći propisi zabranjuju transakcije među rezidentima u stranoj valuti

Izvor: Politika Subota, 24.09.2016. 13:36
Komentari
Podeli
(Foto: Sashkin/shutterstock.com)
Firma koja proizvodi softver i prodaje ga na internetu, na osnovu uplate na PayPal-u, ne zna ko je pritisnuo dugme "kupi" i da li je on slučajno rezident Srbije, Amerike ili Japana. Međutim, ako se ipak dogodi da je ovaj kupac iz naše zemlje, vlasnik softvera je u prekršaju, zato što Zakon o deviznom plaćanju ne dozvoljava transakcije među rezidentima u stranoj valuti. Budući da NBS i Poreska uprava imaju mehanizme da to utvrde, pitanje je dana kada bi se vlasnik kompanije našao na meti inspekcije i bio kažnjen.

Ovaj primer ilustruje problem nastao između države i kompanija koje posluju preko interneta i svoje usluge naplaćuju preko PayPal-a koji, kako navodi Narodna banka Srbije, u Srbiji nije registrovan kao institucija elektronskog novca.

Kako podseća Politika, NBS je nedavno saopštila da najpoznatiji svetski servis za plaćanje putem interneta – PayPal, domaćim kompanijama i građanima i dalje može da služi samo za platni promet sa inostranstvom (za šta ima licencu Narodne banke Srbije), ali ne i za njihova međusobna plaćanja u zemlji. Za ovu delatnost ovaj servis nije ni podneo zahtev za licenciranje.

Pozivajući se na Zakon o platnom prometu, u NBS kažu da je jedini način da domaće kompanije ili pojedinci međusobno obavljaju platni promet preko ovog ili bilo kog drugog sličnog servisa, da se ove kompanije kod NBS registruju kao institucije elektronskog novca.

Zoja Kukić, osnivač Startit-a, neprofitne organizacije koja se bavi razvojem tehnološkog okruženja u Srbiji i ima dosta kontakata sa internet preduzetnicama, kaže za Politiku da PayPal u Srbiji nije pogodan ni za trgovanje sa inostranstvom, jer i dalje postoje problemi u funkcionisanju ovog sistema.

– NBS je obavestila javnost da je Zakon o deviznom plaćanju u skladu sa evropskim zakonodavstvom i da je obavezno licenciranje svake finansijske institucije koja želi da bude institucija elektronskog novca preko koje bi se moglo trgovati u domaćoj valuti. Oni navode da ovo pravilo važi u EU, ali zaboravljaju da objasne da je samo jednom registracijom u EU PayPal zadovoljio taj kriterijum i postao licencirana institucija na tržištu 28 zemalja i 500 miliona ljudi – kaže sagovornica Politike i dodaje da je nerealno očekivati da to isto uradi za tržište Srbije.

Posebno kada se uzme u obzir da smo tržište sa svega 30 e-prodavnica koje funkcionišu, sedam miliona stanovnika i malim obimom trgovine na internetu.

– Neko očekuje da se PayPal licencira i napravi sedište u Srbiji, umesto u Singapuru. To je nerealno. Bilo bi bolje postaviti pitanje kome je u interesu da se razvija naša e-trgovina – državi Srbiji ili PayPal-u – kaže sagovornica Politike.

Ona navodi primer Hrvatske u kojoj je pre ulaska u Evropsku uniju uz Zakon o deviznom plaćanju uvedena i uredba koja je omogućila izuzetak za devizna plaćanja za onlajn transakcije u stranoj valuti. I kod nas postoji izuzetak, ali samo kada je reč o kupovini nekretnina.

– Osnovni problem je nerazumevanje sistema, kada je reč o razvoju tehnološkog biznisa. Država više primenjuje reaktivni pristup. Oni zakonski i formalno nisu loše postupili, ali ako želite da razvijate e-trgovinu i pomognete ovim kompanijama, onda na sve načine tražite mogućnost da im olakšate i sklonite prepreke koje im smetaju. Umesto toga, vidimo da država loptu prebacuje na privatni teren, u ovom slučaju PayPal očekujući da oni imaju interes da razvijaju e-trgovinu u Srbiji – kaže Kukićeva i dodaje da je najvažnije da se pronađe rešenje da i naše kompanije posluju kao bilo gde u svetu.


U saopštenju NBS od pre nekoliko dana pominje se jedno od rešenja, a to je da vlasnici ovih firmi koje posluju preko interneta na svojim stranicama i mobilnim aplikacijama u slučaju kupoprodaje robe i usluga jasno razdvoje mogućnost plaćanja za rezidente i nerezidente isključujući mogućnost plaćanja PayPal-om za kupce iz Srbije.

Zoja Kukić kaže da je ovo nelogično i neizvodljivo.

– Zamislite da prodajete neki globalni proizvod celom svetu, gradite (ili već imate) svetski brend, a onda na stranici za kupovinu proizvoda imate pitanje "Da li ste iz Srbije?". To šalje loš signal vašim potencijalnim korisnicima, pogotovo što postoji uverenje da su proizvodi iz zapadnih zemalja kvalitetniji, te svi drugi gledaju da ukoliko nisu, to maksimalno dobro prikriju. Rezident je lice koje živi u Srbiji, pa je samim tim izazovno praviti posebne stranice na osnovu lokacije, jer usluge i proizvode može platiti i rezident Srbije koji je trenutno na putu u Francuskoj, ali i Francuz koji je trenutno u Srbiji – kaže sagovornica Politike.

Ona objašnjava da ne preostaje ništa drugo nego da sačekaju da država osmisli kako da omogući bilo kakav smislen način za onlajn transakcije među rezidentima u stranim valutama, jer ovako ostaje problem za bilo koji sistem plaćanja koji je okrenut ka globalnom tržištu, a svako ko se razume u biznis zna da nema nikakvog smisla na svom sajtu napraviti različite stranice za kupovinu za Srbe i sve ostale.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.