NavMenu

Kako je nastao kompjuterski miš - Još jedan izum Stiva Džobsa

Izvor: Moja firma Sreda, 24.08.2016. 15:52
Komentari
Podeli
(Foto: Aleksandar Parezanović)
Nezaobilazan "dodatak" računaru - kompjuterski miš, tokom svog nastanka i razvoja preživeo je nekoliko transformacija pre no što je dobio svoj prepoznatljivi oblik. Zvanično, zasluge za njegov nastanak pripisuju se Daglasu Engelbartu, američkom inženjeru i pronalazaču norveškog porekla. Međutim, njegova uloga u nastanku ovog uređaja najverovatnije bi ostala nezapažena da jednog dana Stiv Džobs nije naišao na patent sličan Engelbartovom i rešio da iskoristi sav njegov potencijal.

Naime, pokušavajući da pronađe najefikasniji način kojim bi se uspostavila interakcija sa računarom, Engelbart je 1961. godine osmislio izum koji je, praktično, najbliži predak današnjeg miša. Uz pomoć inženjera Vilijama Ingliša, napravio je uređaj u kome su bila smeštena dva točkića koja su kontrolisala kursor na ekranu.

Prototip je potom poveren na testiranje svemirskoj agenciji NASA. Nakon poređenja sa još nekoliko uređaja konstruisanih u istu svrhu, miš je proglašen za najefikasniji. Tada je Engelbartov izum na osnovu svog oblika dobio i naziv koji se danas upotrebljava, iako žica koja povezuje miš sa računarom nije uvek bila na njegovoj "glavi". Ona se najpre nalazila sa donje strane, ali je premeštena da bi se izbeglo uplitanje "repa" oko ruke.

Engelbartov izum zvanično je predstavljen decembra 1968. godine, na jednoj računarskoj konferenciji u San Francisku. Iako je predstavljanje miša široj javnosti kasnije okarakterisano kao trenutak koji je u velikoj meri uticao na razvoj kompjuterske tehnologije, Engelbart je isprva ostao bez priznanja za svoju inovaciju. Pritom, patent koji je za miša odobren 1970. godine takođe nije pripao njemu.

Dvadesetak godina pre Engelbartovog pronalaska jedan inženjer iz Engleske osmislio je napravu koja je bila vrlo slična njegovoj. Ime ovog inženjera je Ralf Bendžamin, a svojevrsnu preteču miša konstruisao je sredinom ’40-ih godina.

Pošto je kod Bendžaminovog miša kuglica bila sa gornje strane, njegov izum je praktično predstavljao verziju standardnog mehaničkog miša okrenutu naopačke. Umesto što je na okretanje kuglice uticalo pomeranje miša po nekoj povšini, kod "naopakog" miša kuglicu je kontrolisala šaka.

(Foto: Ahmet Misirligul/shutterstock.com)
Bendžaminova verzija miša bila je mnogo preciznija od džojstika, ali pošto je izum morao ostati strogo čuvana vojna tajna, njegov tvorac, slično Engelbartu, nikada nije dobio zasluženo priznanje za konstruisanje ovog uređaja. Iz istih razloga, ovaj miš se nikada nije našao u široj upotrebi, zbog čega se Ralf Bendžamin, na kraju, ni ne navodi kao tvorac kompjuterskog miša.

Sličnu napravu je 1952. godine osmislila i kanadska kompanija Ferranti Canada. Trojica inženjera zaposlenih u kompaniji došli su na ideju da kuglicu, koja je bila u stalnom kontaktu sa 4 točkića koji je okružuju, smeste u neku vrstu manjeg kućišta. Pomeranje tih točkića u bilo kom pravcu istovremeno bi izazivalo i pomeranje kursora na ekranu.

Kompjuterski miš kakvog danas znamo na kraju je usavršen u kompaniji Stiva Džobsa.

Nakon što je krajem ’70-ih prodao izvestan broj Apple-ovih deonica kompaniji Xerox, Stiv Džobs je posetio istraživački centar ovog preduzeća koje se, između ostalog, bavilo razvijanjem računarske tehnologije. Tom prilikom je zapazio prototip kompjuterskog miša sličan onom koji su izumeli Daglas Engelbart i Vilijam Ingliš, i odmah je prepoznao potencijal ovog uređaja.

Ispostavilo se da je Xerox ovu verziju miša prodavao uz Xerox Alto, svoj prvi model kompjutera. Međutim, čelnici kompanije nisu u potpunosti shvatili potencijal, niti su na pravi način iskoristili prednost uređaja na kome su radili. Pri tome, Xeroxov miš, čija je izrada koštala 300 USD, raspao bi se u roku od 2 nedelje.

Ovaj nedostatak nije promakao Džobsu, koji je potom inženjerima u Apple-u dao zadatak da naprave miša koji bi funkcionisao po istom princupu, ali čiji troškovi izrade bi bili 15-ak dolara, a rok trajanja najmanje dve godine. Takav uređaj je trebalo da predstavlja jednu od ključnih komponenti Apple kompjutera.

Pošto je smatrao da uređaj mora funkcionisati na najjednostavniji način, dizajner Din Houvi konstruisao je miša tako da, za razliku od standardnih koji imaju dva, sa gornje strane ima samo jedno dugme.

Prvi primerak pojavio se uz danas relativno nepoznatu Apple Lisa verziju kompjutera, a imao je čeličnu kuglicu koja je pokretala točkiće u njegovoj unutrašnjosti. Ona je naknadno zamenjena gumenom, a ova poboljšana verzija kompjuterskog miša došla je uz nadaleko popularniji Macintosh, predstavljen 1984. godine. Od tog trenutka, miš zvanično i definitivno postaje neodvojiva komponenta desktop računara i PC-a.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.