NavMenu

Kornišoni umesto svinja - Mačva postaje poznata i po proizvodnji krastavaca

Izvor: RTS Četvrtak, 21.07.2016. 15:50
Komentari
Podeli
(Foto: JL-Pfeifer/shutterstock.com)
Mačva bi mogla da postane poznata i po proizvodnji krastavaca. Nekoliko poljoprivrednika iz ovog kraja ove godine počelo je da proizvodi kornišone za nemačko tržište. Proizvodnja je ugovorena, cena zagarantovana, a repromaterijal obezbeđen.

Zbog nesigurne otkupne cene svinja koje su gajili godinama, Tomislav i Radojka Urošević iz Zasavice, ispraznili su obore i na parceli pored kuće počeli da proizvode kornišone. Za tri sedmice, na špaliru dugom jedan kilometar, nabrali su više od četiri tone krastavaca.

- Imamo ugovorenog kupca, vozi se na klasirku, odmah znam koja je klasa, znam koja je cena, znam koliko sam tog dana zaradio - kaže Tomislav Urošević.

Na metru dužine Uroševići očekuju prinos od oko 15 kilograma. Kornišone beru svaki dan, što je kažu, presudno za kvalitet.

Radojka Urošević, kaže da posao nije težak, fizički, a ko hoće da radi može da zaradi.

- Za sada postižemo, sa četiri radnika, da oberemeo za nekih sedam-osam sati - kaže Urošević.

Tomislav kaže da u prvu klasu spadaju plodovi od tri do šest centimetara, u debljini od oko dva centimetra, druga klasa je od šest do devet, a treća klasa od devet do dvanaest centimetara.

Da uz stručni nadzor proizvode krastavce za kupca iz Nemačke, ove godine odlučilo se šest poljoprivrednika iz Mačve. Repromaterijal dobijen za proizvodnju otplaćuje se kroz rod.

- Sve je regulisano, sve je potpuno pod kontrolom, Nemac ne želi da razmišlja, ni u kakve rizike da se upušta, kompletna proizvodnja je osigurana, obezbeđen je novac za berače, sve je poznato - kaže inženjer Milan Teodorčević.

Berba koja je počela krajem juna, trajaće duže od tri meseca.

Proizvodnja kornišona, šansa je za prihod malih porodičnih gazdinstava, tvrde stručnjaci, zbog čega se očekuje da će sledeće godine površine pod ovom kulturom u šabačkom kraju biti znatno veće.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.