NavMenu

Dok osnovci u Evropi uče programiranje, srpski učenici se obučavaju za "resetovanje" kompjutera

Izvor: eKapija Sreda, 29.06.2016. 15:46
Komentari
Podeli
(Foto: Africa Studio/shutterstock.com)
Dok se u Srbiji borimo za uvođenje informatike u osnovne škole, u Evropi se učenici već uče programiranju. U Estoniji, programiranje je deo osnovnog obrazovanja od 2012. godine, dok je Velika Britanija novi nastavni plan i program koji obuhvata programiranje uvela 2014. Od ove jeseni, i finski učenici će od prvog do devetog razreda (uzrasta sedam do 16) učiti osnove programiranja zajedno sa širim digitalnim veštinama.

Predstavnici ovih zemalja ističu da uvođenje ovakvih nastavnih predmeta ne znači da će osnovci odmah početi s razvojem aplikacija i igara, već će, što je važnije, decu naučiti razvoju tehnoloških veština i algoritamskog razmišljanja od malih nogu.

Finci su uvek bili među prvima koji se prilagođavaju novim tehnologijama, pa je odluka da se programiranje uvrsti u druge obavezne predmete u osnovnim školama od 2016. godine bila logičan potez, jer Finska već uživa ugled zemlje koja ima jedan od najboljih obrazovnih sistema u svetu.

Tomas Vikberg, savetnik za obrazovanje u finskom Ministarstvu obrazovanja i kulture, rekao je krajem 2015. godine da programiranje ili računarstvo neće biti poseban predmet, nego integrisan u druge predmete.

Po ovom nastavnom programu učenici 1. i 2. razreda će naučiti osnove davanja jednostavne komande, od 3. do 6. vizuelno programiranje, a od 7. do 9. razreda, programski jezik. Novi osnovni, obrazovni program tako nalaže upotrebu digitalnih tehnologija u mnoštvu predmeta sa fokusom na praktične veštine, stvaranje sadržaja, kreativan rad i bezbedno korišćenje tehnologija. U zanatskim delatnostima, recimo, programiranje može da pomogne pri dizajnu i proizvodnji. Ipak, programiranje će imati najveću ulogu u matematičkim predmetima, u kojima postoje jasno definisani ciljevi, od usvajanja posebnog načina razmišljanja do učenja pravih programskih jezika, kao što su Ruby ili Python.

Ovo će svakako biti izazov za nastavni kadar. Ne planira se uvođenje posebne obuke na nacionalnom nivou, pošto je to više zadatak za lokalne edukatore. Nacionalni odbor za obrazovanje investira u nekoliko projekata u kojima škole razvijaju upotrebu programiranja u nastavi. Postoje brojne nacionalne inicijative u oblasti programiranja u školama, koje predvode privatna lica, univerziteti i razna udruženja, poput "koodikerho", "koodi2016" i "koodaustunti".

Ključni faktor je kažu i vreme - da se nauči od drugih nastavnika, vreme za samostalno učenje, za obuku i stručno usavršavanje.

Razvoj algoritamskog razmišljanja bio je i jedan od osnovnih argumenata inicijative Ministarstva prosvete da se u osnovne škole u Srbiji, od ovog septembra, informatika uvede kao obavezan predmet. Kako kažu u ovom ministarstvu, gimnazijalci se tek sa 17 godina prvi put susreću sa programiranjem, što je prekasno da bi se razvilo algoritamsko razmišljanje, a izjava Snežane Marković, pomoćnika ministra prosvete za srednje obrazovanje, da su nam deca digitalno spretna ali ne i digitalno kompetentna, obišla je ovih dana sve medije.


Nacionalni prosvetni savet, međutim, nije usvojio inicijativu ministarstva, pa će u Srbiji na informatiku i dalje ići samo osnovcima koji to žele. Razlog je, kažu u ovoj ustanovi, što predlog nije dovoljno potkrepljen informacijama o tehničkoj i kadrovskoj realizaciji i što škole nemaju kapacitet da uključe u ovaj program cele generacije đaka.

Struka na ovo gleda kao na nerazumevanje značaja informatike u našem društvu, ističući da je, iako treba uzeti u obzir ko bi mogao na dobar način da drži ovaj predmet i da li bi kroz njega učenici zaista postali bliži ovoj oblasti, predlog kao takav dobar i verovatno bi njegovim ostvarivanjem moglo da se otpočne sa rešavanjem drugih problema koji u tom procesu nastanu. To su uostalom uradile i druge zemlje.

Finska uživa reputaciju tehnološkog giganta, prvenstveno zahvaljujući kompanijama kao što su Nokia, Super Cell, i velikom bumu statap scene poslednjih godina, a uvođenjem programiranja kao obaveznog u osnovno obrazovanje, zemlja ima za cilj da dodatno poveća svoju digitalnu ekonomiju. IT industrija je i u Srbiji viđena kao jedna od najvećih razvojnih šansi, ali da bi se zadovoljile potrebe domaćeg tržišta za IT kadrovima, čija se nestašica već oseća, i stvorili uslovi za dolazak novih investitora u ovoj oblasti, potrebno je napraviti plan i strateški pristup. Neophodna je pre svega, dugoročna reforma obrazovnog sistema, a kao prvi korak koji može da se učini je uvođenje informatike, kao obaveznog predmeta.

I.B.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija, Građevina

Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu idejnog rešenja i tehničke dokumentacije za izmeštanje državnih puteva za potrebe izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica. Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, trase objekata budućeg sistema RHE Bistrica u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.