NavMenu

Organska proizvodnja hrane sve popularnija u Srbiji - Bolja regulativa i udruživanje proizvođača uslov za dalje širenje

Izvor: eKapija Petak, 03.06.2016. 12:57
Komentari
Podeli
(Foto: pilipphoto/shutterstock.com)
U Srbiji se organskom proizvodnjom hrane bavi oko 1.800 proizvođača, a najviše se izvozi organsko voće za preradu. Vrednost ukupnog izvoza procenjuje se na oko 10,7 mil EUR. Poslednji dostupni podaci iz 2014. godine pokazuju da je u organskom uzgoju najzastupljenija ratarska proizvodnja sa 70%, voćarska proizvodnja zauzima 28% površina, dok se povrće gaji na samo 2% ukupnih parcela.

- Prema zvaničnim podacima Ministarstva poljoprivrede koji se dobijaju od sertifikacionih kuća, u Srbiji trenutno imamo oko 9.500 hektara gajenih površina organskih proizvoda i znatno veće površine sa kojih se sakupljaju proizvodi iz prirode, ali one ne ulaze u statistiku, jer prikupljanje mora biti kontrolisano i organizovano. To je samo 0,28% ukupne poljoprivredne proizvodnje, što je izuzetno malo za naše potencijale - kaže u razgovoru za "eKapiju" prof. dr Snežana Oljača sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Oljača navodi da u organskoj poljoprivredi dominira biljna proizvodnja i da su dva velika proizvođača sa dva velika imanja u Vojvodini podigli nivo ratarske proizvodnje. Naša sagovornica podseća da je ranije bilo dominantno voćarstvo, a voće u najvećim količinama ide u izvoz.

- To je struktura koju moramo da menjamo, u smislu pojačavanja stočarske proizvodnje.

Sličnog mišljenja je i Ivana Simić, generalna sekretarka Udruženja proizvođača "Serbia organica", koja je nedavno ukazala na to da država vodi pogrešnu politiku pri određivanju subvencija u stočarstvu i da su mnogi proizvođači zato izgubili šansu da dobiju novčanu pomoć.

– Subvencije koje nam država daje po grlu su odlične, ali samo na papiru. Uslove, praktično niko, ne može da ispuni. Pogrešno su izjednačeni organsko i konvencionalno stočarstvo, pa se od proizvođača traži, recimo, da poseduju kvalitetna priplodna grla koja, po zakonu, nisu ni poželjna u organskoj proizvodnji – objašnjava Simić.

(Foto: Alexander Raths/shutterstock.com)
Stevica Kračunjel, vlasnik "Organskih salaša" iz Dupljaje, u opštini Bela Crkva, upravo zbog ovakvih propisa i pravilnika nedavno je, nakon šest godina, "izašao" iz organskog uzgoja goveda. Sada se bavi samo gajenjem živine, uz napomenu da je i održivost ovog posla pod znakom pitanja.

- Organski proizvođači su u velikom problemu, jer je država drastično smanjila subvencije. Takođe, teško je protumačiti važeće zakone i pravilnike koji vrlo nejasno određuju, na primer, koji su preparati i đubriva zapravo dozvoljeni za upotrebu. Mislim da je potrebno pojednostaviti procedure, jer mi paori u praksi znamo samo za dva pravila organske proizvodnje - ne koristiti hemiju i dozvoliti životinjama da žive u prirodnim uslovima - objašnjava Kračunjel za "eKapiju" i dodaje da, ukoliko se ovako nastavi, "u Srbiji uskoro nećemo imati organska jaja".

Profesorka Oljača navodi da postoje ohrabrujući podaci da se iz godine u godinu površine pod organskom proizvodnjom povećavaju, ali je saglasna da postoje i brojne poteškoće. Prvi kamen spoticanja je mali broj registrovanih preparata na tržištu koje proizvođači mogu da kupe, a problem predstavlja i seme za organsku proizvodnju, mada sagovornica "eKapije" ističe da se se taj izazov može prevazići i konvencionalnim semenima.

- Subvencije jesu dosta male, iako su 40% veće od onih za konvencionalnu proizvodnju. Prema mojim saznanjima, subvencije za organsku proizvodnju će se menjati i biće ubuduće specifične - dakle, nezavisne od onih za konvencionalnu. Tu očekujem promene, ali moje mišljenje generalno je da proizvođač ne bi trebalo previše da se oslanja na subvencije. To nije razlog zbog kojeg neko odlučuje da se bavi organskom proizvodnjom - kaže Snežana Oljača.

Očigledno se ovakvim stavom rukovodila Dragica Ostojić iz Barajeva kada je prošle godine rešila da registruje svoje gazdinstvo. Naime, ona se već pet godina bavi organskom poljoprivredom, ali je pre dve godine odlučila da krene u sopstvenu proizvodnju i počela period konverzije.

(Foto: Twin Design/shutterstock.com)
- Čini mi se da su uslovi za organske proizvođače nešto bolji, a dobili smo i podršku Grada Beograda i Privredne komore Srbije, kao i "Gradskih pijaca". Potrošači su nam, takođe, pomogli prihvatanjem organske hrane i razumevanjem njenog značaja - kaže za "eKapiju" vlasnica gazdinstva "Domaćica Dragica".

Prema dostupnim podacima, sektor proizvodnje organske hrane na svetskom nivou porastao je četiri puta za 12 godina. Potražnja je sve veća i stručnjaci smatraju da bi Srbija takvu priliku morala bolje da iskoristi.

Sagovornici "eKapije" saglasni su u mišljenju da je za bolji plasman organskih proizvoda neophodno udruživanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu. Osim uobičajenog načina prodaje na tezgama, u prodavnicama i marketima, proizvođači mogu da posluju i na savremen način, a primer za to je prva onlajn pijaca koja je počela da radi u Novom Sadu.

Među državama EU u organskoj proizvodnji najviše je odmakla Austrija, ali je sa strateškim planiranjem najdalje otišla Danska koja je 2015. godine iznela zvaničnu projekciju da će u narednih 25 godina celokupnu poljoprivrednu proizvodnju prevesti u organsku. Nemci su sa druge strane najveći potrošači. Kako je nedavno objavio Euroaktiv, organska proizvodnja u EU nastavlja da raste i zauzima 10,3 miliona hektara ili 5,9% iskorišćenog poljoprivrednog zemljišta. EU je prvu zakonsku regulativu o organskoj proizvodnji donela još 1991. godine, a ubrzo je usvojila i prve propise o subvencijama u okviru agroekoloških mera podrške.

Marko Andrejić

Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Saobraćaj

Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR

Grad Beograd oglasio je prodaju nepokretnosti u javnoj svojini, a reč je o garažnim prostorima u Ulici Salvadora Aljendea 18A. Na prodaju je ponuđeno 12 garaža, površine po 14 m2, koje se nude po početnoj ceni od po 7.000 EUR. Rok za podnošenje prijava je 30. april, a više detalja pogledajte OVDE.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.