NavMenu

Svetu kvalitet, na domaćoj trpezi falš - Koliko je rigorozna kontrola hrane?

Izvor: Novosti Ponedeljak, 23.05.2016. 07:33
Komentari
Podeli
(Foto: smereka/shutterstock.com)
Naš kukuruz i pšenica po kvalitetu su poznati na svetskim tržištima, šećer iz Srbije stiže u gotovo sve zemlje EU, voće i povrće cenjeno je u Rusiji, goveda sa naših farmi i jagnjad sa Peštera kvalitetom su se probili do Bliskog istoka... U isto vreme, međutim, građani Srbije teško da mogu da utvrde da li hrana istog takvog kvaliteta, kakva odlazi na strana tržišta, stiže i na njihove stolove.

Stručnjaci, naime, upozoravaju na to kako sistem kontrole hrane postoji i kako je, bar na papiru, dobro zamišljen, ali kako, i pored uveravanja iz nadležnog ministarstva, u njegovom sprovođenju ima ozbiljnih problema, pa do stanovnika naše zemlje može da stigne meso koje je u hladnjačama u EU stajalo i godinu dana, pasterizovano mleko "pravljeno" od mleka u prahu, koje ostavlja talog na dnu flaše, hleb kojem se ne može pratiti poreklo brašna, ili povrće i voće "obogaćeno" pesticidima.

Snežana Bogosavljević Bošković, ministar poljoprivrede, nedavno je navela kako građani Srbije mogu biti sigurni da jedu zdravu, kvalitetnu i bezbednu hranu, jer inspekcijske službe sprovode redovne kontrole u cilju garantovanja ispravnosti proizvoda. Savetovala je, međutim, građanima i da prehrambene proizvode kupuju na mestima koja su registrovana.

- Ova mesta su predmet redovnih kontrola - istakla je Bogosavljević Bošković.
- Nikako ne kupujte na nedozvoljenim mestima za prodaju, odnosno u takozvanoj sivoj zoni. Građani uvek treba da kupuju u supermarketima, radnjama, na pijacama i mestima koja su registrovana i ovlašćena za prodaju, jer inspekcijske službe tu uzimaju uzorke hrane i ispituju je.

Prema rečima dr Dragane Pešić Mikulec, stručnjaka za kvalitet mesa i mleka, dobar deo mesa u Srbiju, posebno onog koje se prerađuje u kobasice i slične mesne prerađevine, stiže iz "neproverenih" izvora.

- Standardi koje su mesne industrije u najvećem broju slučajeva usvojile, trebalo bi da obezbede sledljivost proizvoda sve do grla stoke koje je prerađeno - ukazuje Pešić Mikulec. - Kada je u pitanju uvoz mesa, međutim, to nije moguće, a do toga je, nažalost, dovela i slaba kontrola nadležnih inspekcija.

Sa mlekom, kako navodi sagovornica "Novosti", imamo sličnu situaciju, jer se većini velikih mlekara više isplati da uveze jeftiniju sirovinu, odnosno, mleko u prahu iz zemalja EU, koje značajno podstiču svoje stočare, nego da otkupljuju mleko na našem tržištu.

(Foto: Twin Design/shutterstock.com)
- Tako dolazimo do slučaja da je mleko, lepo upakovano u plastičnu ambalažu na čijem dnu ostaje beo talog, lošijeg kvaliteta od onog upakovanog u plastične kese, na koje je Evropa već zaboravila - ukazuje Pešić Mikulec. - Malim mlekarama, naime, ne isplati se da uvoze mleko u prahu, pa one pakuju "pravo" domaće mleko. Inspektori ni tu ne mogu mnogo da urade, jer ih, jednostavno, nema dovoljno...

Kod povrća i voća imamo sličnu situaciju. Već je uobičajeno da se povrće i voće gaji "za pijacu" i za kuću, a da se, kada se sredstva za zaštitu koriste, doda "još malo" za svaki slučaj. Kada se izvozi u Rusiju, međutim, poljoprivrednici moraju da pokažu i knjigu tretmana, ali, za plasman na naše tržište, kako upozoravaju stručnjaci, to još uvek nije zaživelo.

- Nelegalan uvoz i prodaja preparata za zaštitu bilja, koji nisu sertifikovani u Srbiji jedan je od najvećih problema - ukazuje Dragana Dimitrijević, izvršni direktor udruženja SEKPA, koje okuplja najveće svetske proizvođače sredstava za zaštitu bilja, prisutne na tržištu Srbije.

- Preparati, prošvercovani, najčešće, iz Turske i Ukrajine, do sada su se prodavali po vašarima i buvljacima, a sada ih ima i po oglasima na internetu. Ukazali smo na problem policiji, a mora se, još jednom, skrenuti pažnja i poljoprivrednicima, jer se takvim preparatima ugrožava pre svega zdravlje, a zatim dovodi u pitanje i rod, jer niko ne zna kakav će efekat nedeklarasnog preparata biti na biljkama...

Čak i kupovina meda, koji je poznat kao izuzetno zdrava hrana, u Srbiji može da bude problem. Nedavno je dr Rodoljub Živadinović, predstavnik Saveza pčelarskih organizacija, podsetio na istraživanje Instituta za veterinarstvo u Beogradu, koje je pokazalo da je samo trećina meda na rafovima prodavnica - poreklom iz košnice.

Rizik

Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije za zaštitu potrošača, više puta je ukazivao na to kako naša država još nema Agenciju za bezbednost hrane, kao nezavisno telo.

- Odluke o rizicima po zdravlje ljudi donose pojedinci. Time se vrata korupciji širom otvaraju - smatra Papović.

Žuti šećer

Prodaja žutog šećera, kao zdravijeg, ali i mnogo skupljeg, u poređenju sa belim šećerom, kako tvrde stručnjaci, takođe je prevara potrošača. Žuti šećer je, kako objašnjavaju u šećeranama, poluproizvod, jer se u proizvodnji belog šećera koriste upravo žuti šećeri. Žuti šećer se razlikuje utoliko što je "prljav" jer u njemu ima zaostataka biljnog materijala, odnosno šećerne repe, ali i mikroelemenata poput kalijuma i natrijuma, a nije isključeno da u njemu ima ostataka herbicida i pesticida.

Hleb

Kada ga kontrolišu stručnjaci, hleb koji jedu građani Srbije, zadovoljava propisane standarde kvaliteta. Problem je, međutim, upozorava dr Olivera Šimurina sa Instituta za prehrambene tehnologije u Novom Sadu, u tome što se pekare, u većini slučajeva, kontrolišu samo jednom godišnje, a u isto vreme, i u tome što se čak dve trećine brašna za potrebe, pre svega malih pekara, nabavlja u sivoj zoni, pa se ne može utvrditi poreklo, a samim tim, ni kvalitet brašna koje koriste.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.