NavMenu

Nacrtom budžeta za 2016. predviđeni otkazi za 29.000 zaposlenih u javnom sektoru

Izvor: Dnevnik Ponedeljak, 30.11.2015. 15:53
Komentari
Podeli

(Foto: KieferPix/shutterstock.com)
Mada se nacrt budžeta Srbije za 2016. godinu očekuje za dve nedelje, već sada se naziru konture onoga što država mora uraditi da bi nastavila započete privredne reforme.

Sva je prilika da će se u budžetu za narednu godinu naći i sve sugestije Međunarodnog montarnog fonda, Svetske banke, Fiskalnog saveta Srbije, ali i nastavak reformskih poteza koje je Vlada Srbije sprovodila u ovoj godini, koju je završila finansijski mnogo bolje nego što je planirano.

Dobri ovogodišnji rezultati samo su početni trasirani put za mnogo teže i bolnije reforme u naredne dve godine. Upravo zbog toga će se od novca izdvojenog u budžetu za 2016. godinu znati koliko je Vlada Srbije spremna da ozbiljno pristupi neodložnim poslovima restrukturiranja, racionalizacije javnog sektora i javnih preduzeća, ali i potpunom obustavljanju državnih subvencija, na koje odlazi mnogo novca iz državne kase.

U Vladi Srbije prave se poslednje računice da bi predlog budžeta za 2016. godinu na vreme stigao pred poslanike Skupštine Srbije. Nezavanično se pominje da je plan da Srbija naredne godine zaradi 1.647 milijardi dinara, a potroši 1.811. To bi značilo manjak od 164 milijarde dinara, odnosno on bi trebalo da bude na ovogodišnjem nivou. Prihodi cele države dogodine biće oko 38 milijardi dinara veći nego ove godine.

U procentima BDP-a, prihodi će biti 39,8%, a rashodi 43,8% BDP-a. Po objašnjenju ministra finansija Dušana Vujovića, ukupno za plate javnih službenika naredne godine biće 3% manje novca, što odgovara ciljnom smanjenju broja zaposlenih u sektoru države. Taj plan znači da bi 9.000 zaposlenih u javnom sektoru bez posla ostalo na početku naredne, a dodatnih 20.000 u drugoj polovini 2016.

Ekonomista Milan Ćulibrk, poput Fiskalnog saveta Srbije, smatra da će država naredne godine morati da uradi sve ono što ove nije, a bila je u obavezi, odnosno da duplira otpuštanja, s obzirom na to da niko od zaposlenih u javnom sektoru ove godine nije dobio otkaz.

– Naredne godine će morati da se nadoknadi i onaj deo otpuštanja koji je trebalo da se uradi ove, kada, iz ko zna kojeg razloga, niko nije dobio otkaz – objašnjava Ćulibrk.

– Uostalom, brojanje zaposlenih u javnom sektoru traje maltene nekoliko godina pa sad kad su ih izbrojali, valjda će početi da svode njihov broj na razumnu meru.

Ministar finansija Dušan Vujović, koji je glavni u pripremi nacrta budžeta za narednu godinu, tvrdi da će država nastaviti da smanjuje rashode za plate, materijalne troškove i kamate, tako da ukupan deficit države neće preći 4% BDP-a.

– Naredne godine očekujem da ćemo iz jeftinijih izvora, kreditom od Ujedinjenih Arapskih Emirata uz kamatu od dva odsto, refinansirati najskuplje kredite i dopunski smanjiti troškove kamata – rekao je Vujović.

– Boljom naplatom poreza i doprinosa kontinuirano ćemo povećavati prihode u narednim godinama. Ove godine naruku su nam išle niže cene energenata, a naredne ćemo štedeti na svim materijalnim troškovima u državnoj upravi i javnim preduzećima.

Očekuje se da će i naredne godine biti ostvaren rezultat sličan ili bolji od ovogodišnjeg, a prostor od 4% biće iskorišćen za pokrivanje očekivanih jednokratnih troškova reformi i restrukturiranja preduzeća u Agenciji za privatizaciju, velikih javnih preduzeća, EPS-a i "Železnica Srbije" i javnog sektora u celosti.

Uprkos pozivima ekonomskih stručnjaka i MMF-a na oprez, Vlada Srbije je odobrila od početka naredne godine povećanje primanja iz budžeta za penzionere, zdravstvo, prosvetu, Vojsku i policiju te se za nadomeštanje novca za te namene moraju naći dodatni prihodi.

Kako se planira, to će biti moguće zahvaljujući smanjenju broja zaposlenih i drastičnom smanjenju subvencija. No, subvencije neće ni naredne godine u potpunosti moći da se ukinu, pošto je ostalo još 17 preduzeća koje, za koja je država procenila da su strateški važna. Već sada je jasno da će manje od polovine njih naći strateškog kupca, dok će ostatak morati u stečaj, ali dok se to ne dogodi, državi ostaje obaveza da im daje subvencije.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.