NavMenu

Koliko je Balkan dobro saobraćajno povezan - Ako saobraćaj ne funkcioniše, ne funkcioniše ništa

Izvor: Ekonometar Utorak, 17.11.2015. 11:51
Komentari
Podeli
(Foto: s_oleg/shutterstock.com)
Unapređenje povezanosti zemalja zapadnog Balkana međusobno, kao i sa Evropskom unijom, ključni je faktor za povećanje konkurentnosti regiona i podsticanje rasta i zapošljavanja, zaključeno je krajem juna na ministarskom sastanku u Rigi, koji je organizovala Evropska unija. Na skupu pod nazivom "Povezanost zapadnog Balkana", koji je okupio ministre saobraćaja regiona, saopšteno je da su očekivanja EU da se na bazi ustanovljene SEETO (South East Europe Transport Observatory) sveobuhvatne mreže postigne Sporazum o glavnoj regionalnoj mreži za zapadni Balkan. Time će biti definisan pristup za određivanje prioritetnih projekata na Glavnoj mreži koja povezuje prestonice zemalja zapadnog Balkana, glavne ekonomske centre i veće luke.

S obzirom na ovako visoko mesto koje povezanost regiona zauzima na evropskoj agendi, "Ekonometar" je, na osnovu podataka kompanije "Bisnode", istraživao kakve su mogućnosti malih i srednjih preduzeća u četiri države bivše Jugoslavije – Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, koja kao svoju osnovnu delatnost imaju saobraćaj i skladištenje. U sektorima – kopneni saobraćaj i cevovodni transport, vodeni saobraćaj, vazdušni saobraćaj, skladištenje i prateće aktivnosti u saobraćaju i poštanske aktivnosti ukupno je registrovano 28.737 mikro, malih i srednjih preduzeća. Prema podacima kompanije "Biznod", koja raspolaže poslovnim i bonitetnim informacijama, od kompanija koje su registrovane za saobraćaj i skladištenje, trenutno su 2.282 firme u blokadi, dok je 430 evidentirano kao nelikvidno. Najviše firmi posluje u Sloveniji – 14.896, zatim u Srbiji (7.297), i Hrvatskoj (4.584), dok ih je u Bosni i Hercegovini registrovano tek 1.960. Posmatrano po opštinama, najbrojnija su preduzeća u Ljubljani (2.240), Zagrebu (1.027), Kopru (861), Gradu Novom Sadu (743) i Mariboru (641).

Prosečna finansijska ocena ovih preduzeća je "B" (najviša moguća je "A") i prilično su redovna kada je reč o plaćanjima – svoje obaveze izmiruju sa maksimalnim zakašnjenjem do sedam dana.

Prema veličini, najviše je mikro preduzeća (17.690), zatim malih (10.749), dok je u kategoriji srednjih 298 subjekata. Kada je reč o pravnom obliku, najviše je društava sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) – 15.135, preduzetnika je 12.682, dok je udruženja, akcionarskih društava i zadruga znatno manje. Duže od deset godina posluje 10.078 firmi, 4.753 je na tržištu između pet i deset godina, a čak 8.794 evidentirane su kao neaktivne, što je skoro trećina svih registrovanih MSP u ovoj delatnosti.

Evropski komesar za transport, Violeta Bulc, poručila je na pomenutom ministarskom sastanku da "ako saobraćaj ne funkcioniše – ne funkcioniše ništa". Ona je saopštila da je u transevropsku transportnu mrežu uključena saobraćajna mreža zapadnog Balkana, a kroz berlinski proces proširena su tri koridora – mediteranski, Rajna – Dunav i Orijent – Istok – Mediteran.

(Foto: Oleksiy Mark/shutterstock.com)
Bulcova je posebno ukazala na važnost međugranične saradnje, bezbednost i održavanje postojeće infrastrukture. Ona je pozvala zemlje zapadnog Balkana da podrže i svojim aktivnostima doprinesu radu na budućem sporazumu za saobraćajnu zajednicu zapadnog Balkana. Taj sporazum će omogućiti uspostavljanje integrisanog tržišta, povećanje efikasnosti u svim vidovima saobraćaja uz olakšavanje i dinamiziranje investicija.

Finansijski podaci za poslednje tri godine pokazuju da su ukupna aktiva, kapital i prihodi firmi koje se bave saobraćajem i skladištenjem u regionu tokom 2014. značajno smanjeni u odnosu na godinu dana ranije – čak i više od 25%, dok su dugoročne obaveze relativno stabilne. Neto dobitak u 2014. godini niži je za skoro 15%, dok je broj zaposlenih manji za trećinu.

Predstavnici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Vlade Srbije razgovarali su tokom jula sa prevoznicima i predložili mere za suzbijanje sive ekonomije u drumskom transportu i vraćanje u legalne tokove 100 mil EUR. Iz kabineta ministarke Zorane Mihajlović saopšteno je da je to od presudnog značaja za veću bezbednost putnika i stvaranje uređenog ambijenta za poslovanje prevoznika.

Prvi korak u tom pravcu je usvajanje novog Zakona o prevozu putnika u drumskom saobraćaju. Radna grupa je predložila i da se odrede lica u svakom od ministarstava koja će biti zadužena za poslove suzbijanja sive ekonomije i razmenu podataka, a predviđeno je i formiranje operativnih timova inspekcijskih organa Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, MUP-a, lokalnih inspekcijskih organa, komunalne policije i inspektora Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike.

(Foto: Federico Rostagno/shutterstock.com)
Borba protiv sive ekonomije uključiće i usaglašavanje poreskih stopa za javni, gradski i međugradski prevoz, a Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture očekuje da se usvajanjem ovih mera krene u efikasno rešavanje problema sive ekonomije u drumskom transportu, što je neophodno i zbog stvaranja zdravog tržišnog ambijenta za obavljanje ove delatnosti.

Kada je reč o stanju na tržištu, među najboljim mikro, malim i srednjim preduzećima u delatnosti saobraćaja i skladištenja, prema "Biznod indeksu uspešnosti", našli su se "Banatski dvor d.o.o.", Dunis iz Futoga (drumski prevoz tereta), Trejd Er iz Velike Gorice (vazdušni prevoz putnika), MSC Koper (pomorski i priobalni prevoz tereta) i Dragon Maritime Adria iz Rijeke. Svi pomenuti imaju indeks uspešnosti "+2".

Glavna saobraćajna mreža do 2030.

Na pomenutom sastanku u Rigi saopšteno je da su očekivanja Evropske unije da se na bazi ustanovljene SEETO (South East Europe Transport Observatory) sveobuhvatne mreže postigne Sporazum o glavnoj regionalnoj mreži za zapadni Balkan (Core network), čime će biti definisan pristup za određivanje prioritetnih projekata, na Glavnoj mreži koja povezuje prestonice zemalja zapadnog Balkana, glavne ekonomske centre i veće luke. Krovni dokument politike delovanja EU prema zemljama zapadnog Balkana je Memorandum o razumevanju za razvoj osnovne regionalne transportne mreže u jugoistočnoj Evropi, te je stoga važno da zemlje zapadnog Balkana usmere investicije na ključne koridore. Takođe, dogovoreni investicioni prioriteti moraju biti sadržani u jedinstvenoj listi prioriteta koju pripremaju nacionalni investicioni komiteti u svakoj zemlji. Svaka zemlja treba da pripremi aplikacije za ključne prioritetne infrastrukturne projekte koje treba realizovati do 2020. godine. Potom bi do 2030. godine trebalo da bude izgrađena glavna saobraćajna mreža u regionu zapadnog Balkana, koja će ga pozicionirati u okviru Transevropske transportne mreže.

Hajka na kombi prevoznike


Kombi prevoznici u Srbiji ubeđeni su da je najava ministarke saobraćaja Zorane Mihajlović da će u drumskom prevozu biti uveden red samo "zeleno svetlo" za hajku protiv njih. Navodno, autobuski lobi koji je veoma jak nameće rešenja očekujući da se kombi prevoznici "izbrišu" sa tržišta. Zoran Balović, vlasnik "Gea Tursa", rekao je za "Večernje novosti" da bi država trebalo da sagleda tržište i potrebe putnika, a ne da predlaže zakone koji nisu aktuelni i ne prate razvoj drumskog saobraćaja. On smatra da u javni prevoz mora da se uvede i kategorija minibusa, kako bi se popunila praznina, a tako bi i oni koji posluju na crno ušli u legalne tokove.

Autor: Marko Andrejić

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Ekonometar". Poziv na pretplatu www.nirapress.com)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.