NavMenu

Beograd i Tirana u istom biznisu - Komšije u regionu planiraju zajedničke projekte i predstavljanje investitorima

Izvor: Novosti Ponedeljak, 03.08.2015. 15:40
Komentari
Podeli
(Foto: Val Thoermer/shutterstock.com)
Autoput od Niša, preko Tirane do Drača, most između Ljubovije i Bratunca, izgradnja sistema za prenos električne energije između Crne Gore i Srbije, samo su neki od regionalnih projekata na kojima naša zemlja radi sa komšijama. Privreda danas spaja ono što je pre nekoliko godina delovalo nespojivo. Nekadašnji ljuti neprijatelji shvatili su da bez regionalnog infrastrukturnog povezivanja nema ekonomskog razvoja. To na sav glas pričaju ekonomisti i političari sa obe strane Drine, ali i iz Albanije, Crne Gore, Hrvatske, svesni činjenice da živimo u zemljama relativno malih teritorija koje su trgovinski, sa aspekta resursa, ali i radne snage, upućene jedne na drugu.

U Ministarstvu saobraćaja ističu da je Vlada Srbije napravila značajan iskorak na ovom planu dogovarajući se, između ostalog, o modernizaciji pruge Beograd - Budimpešta sa mađarskim i kineskim partnerima, projektu izgradnje auto-puta Niš - Priština - Tirana - Drač, kao i o ubrzanim pripremama za izgradnju mosta Ljubovija - Bratunac.

- Početak radova na modernizaciji pruge Beograd - Budimpešta očekuje se do kraja godine - kažu u Ministarstvu saobraćaja.
- Projekat auto-put Niš - Priština - Tirana - Drač, koji je predložila zajednička radna grupa Srbije i Albanije, uvršćen je u junu, na ministarskom sastanku u Rigi, u finalni predlog Osnovne transportne mreže Zapadnog Balkana. Dužina ove saobraćajnice po projektu je 385 kilometara, a povezala bi Koridor 10 od Niša preko Prištine sa Lukom Drač na jadransko-jonskoj obali u Albaniji.

Na jesen se očekuje i početak radova na izgradnji mosta Ljubovija - Bratunac. Ukupna vrednost radova je 12 mil EUR, od čega učešće Srbije iznosi nešto više od šest miliona evra, a ostatak finansiraju BiH i Republika Srpska. Srbija će finansirati izradu kompletne planske i tehničke dokumentacije i izgradnju mosta sa pristupnom saobraćajnicom, BiH izgradnju objekata na graničnom prelazu, a Republika Srpska pristupne saobraćajnice na svojoj teritoriji.

Projekat izgradnje sistema za prenos električne energije "Transbalkanski koridor", naponskog nivoa 400 kilovata, počeće 2018. godine. U Ministarstvu energetike napominju da predstoji zajednička borba da se dobar deo te investicije pokrije iz evropskih fondova. Veruju da će uspeti da, u dogovoru sa evropskim institucijama, obezbede ozbiljno finansiranje tog projekta. Srpski deo investicije je 48 mil EUR, a u Ministarstvu kažu da će pokušati da taj projekat kandiduju, da za njega dobiju 50 odsto grantova iz EU.

- Regionalni projekti Srbije i zemalja u regionu imaju veliki značaj, jer se za takve projekte lakše konkuriše za finansiranje iz fondova EU, ali i lakše se mogu mobilisati sredstva drugih međunarodnih investitora - objašnjava dr Vladimir Krulj, savetnik ministra zaduženog za Evropske integracije i vanredni profesor Univerziteta u Luvenu u Belgiji.

- Sa druge strane, regionalni projekti doprinose jačanju ekonomske saradnje između zemalja u regionu, koje su i inače, po pitanju ekonomske saradnje, okrenute jedne drugima, jer su u pitanju kompatibilne ekonomije. Sigurno je da ovi projekti doprinose ubrzanom privrednom razvoju čitavog regiona, privlačenju novih investitora, a posredno i unapređivanju političkih odnosa između zemalja regiona.

Jačanje malog biznisa

(Foto: Ivana Vuksa)
- Koliko je regionalno povezivanje važno za velike kompanije, još je značajnije za mala i srednja izvozno orijentisana privredna društva - napominje Danica Milovanović.
- Kroz osnivanje Komorskog foruma Zapadnog Balkana za programiranje regionalih projekata finansiranih iz sredstava EU, našim udruženim privredama biće olakšan pristup dodatnim izvorima finansiranja. Jedan od projekata usmeren je na formiranje platforme za jačanje malog i srednjeg biznisa - zajedničke baze podataka koja će preduzećima omogućiti odgovore na pitanja gde mogu da izvoze, koja tržišta rastu, koji biznis mogu da razvijaju, gde je bolje uložiti novac i vreme za razvoj. Podrška komora je tu posebno značajna, jer mala i srednja preduzeća nemaju kapacitete da takva istraživanja sama urade.

Krulj napominje da bismo sa komšijama mogli konkurisati za novac iz evropskih fondova i za projekat modernizacije pruge Beograd - Bar, ili izgradnju auto-puta Beograd - južni Jadran.

- Naravno, treba računati i na projekte energetske infrastrukture, kao što bi mogao da bude potencijalni gasovod u saradnji sa Makedonijom, u svetlu aktuelne neizvesnosti oko snabdevanja gasom, ili pak projekat gasne konekcije sa Bugarskom - kaže Krulj.
- Veliki značaj imaju zajednički projekti u segmentu energetike, posebno u izgradnji novih elektroenergetskih kapaciteta. Tu su sigurno posebno interesantni projekti izgradnje novih hidrocentrala na Drini, o kojima se već dugo razgovara sa vlastima u Republici Srpskoj, odnosno BiH. Uvek treba računati i na finansijski manje zahtevne projekte u različitim oblastima prekogranične saradnje, koji imaju dobru prohodnost prema fondovima EU.

Danica Milovanović, savetnik predsednika Privredne komore Srbije, ističe da je za ekonomski rast regiona i nacionalnih ekonomija pojedinačno, uz političku stabilnost i razvoj infrastrukture, od posebne važnosti i povezivanje poslovnih zajednica i kompanija.

- Komparativne prednosti kompanija koje posluju na prostoru regiona Zapadnog Balkana su relativno skromne da bi pojedinačno bile ozbiljniji konkurenti razvijenijim korporacijama u svetu - objašnjava Milovanovićeva.
- Zbog toga je u regionu sve prisutnija težnja za čvršćim povezivanjem poslovnih zajednica kako bi se povećala međusobna razmena, ali i razvili viši oblici saradnje. Udruživanje u klastere ili konzorcijume radi učešća na tenderima za kapitalne infrastrukturne i druge projekte, zajednička proizvodnja i plasman na treća tržišta, te kreiranje zajedničkih, regionalno prepoznatljivih brendova jesu način i put kako da se nadoknadi zaostatak u međunarodnoj tržišnoj utakmici.

Od hrane do obrazovanja


- U funkciji sopstvenog razvoja Srbija je spremna za produbljivanje regionalne saradnje u sektoru proizvodnje hrane i pića, energetike, građevinarstva, turizma, neformalnog obrazovanja... - kaže Danica Milovanović.
- Jačanjem relevantosti u međunarodnim razmerama automatski ćemo podizati i sopstvene kapacitete. Dok su tranzicione zemlje koje su ranije ušle u EU privlačile investitore i osvajale strana tržišta, činjenica je da smo mi više od dve decenije stagnirali. Na nama je da sada, sa partnerima u regionu, to nadomestimo.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.