NavMenu

Nepouzdani onlajn programi za određivanje bolesti

Izvor: Politika Četvrtak, 16.07.2015. 13:53
Komentari
Podeli
(Foto: Ivana Vuksa)
Pacijent digitalnog doba simptome prvo proverava na internetu, a tek onda, po potrebi, odlazi lekaru. Problem, međutim, nastaje kada dobijeni rezultati internet provere još više zbune pacijenta ili ga uplaše, jer to što je na sajtovima klinika, instituta ili osiguravajućih kuća, dobio kao moguću dijagnozu, nema mnogo veze sa njegovim trenutnim stanjem. Istraživanje Medicinske škole sa Harvarda bavilo se pouzdanošću onlajn programa koji na osnovu unetih simptoma nude moguće dijagnoze, i utvrdilo da su, u celini, zapanjujuće netačni.

Istraživači su testirali programe za proveru simptoma na 23 sajta poznatih i manje poznatih ustanova (na primer klinika "Mejo" ili Američko udruženje pedijatara) iz SAD-a, Velike Britanije, Holandije i Poljske, i utvrdili da su prilično nepouzdani bez obzira na to što variraju u preciznosti dijagnoza i davanju saveta.

Tek trećina sajtova dala je tačnu dijagnozu kao prvu ponuđenu, polovina je ispravnu dijagnozu dala među prva tri rezultata, dok je u 58 odsto slučajeva tačna dijagnoza bila među 20 ponuđenih, od čega pacijent gotovo da i nema koristi. Kada je reč o tačnosti dijagnoza koju daju lekari, ona je, prema nekim podacima, oko 85 do 90%.

U celini, istraživači su efikasnost ovih sajtova ocenili na nivou koristi od telefonskih trijaža ili malo veću nego kada se simptomi unose u internet pretraživač direktno. Oni, ipak, napominju da nije najvažnije da neko ovim putem sazna od koje bolesti boluje, nego da li i koliko brzo treba da se obrati lekaru.

Ovi programi funkcionišu tako što korisnik unese neki od simptoma, a zatim sledi niz pitanja (simptomi koji su isključeni, pol, starost, prethodna zdravstvena stanja) na koja odgovara da bi dobio precizniju dijagnozu.

U istraživanju su uzeti ključni simptomi za 45 različitih bolesti od kojih neke zahtevaju hitno medicinsko zbrinjavanje, druge samo odlazak lekaru, dok kod trećih ne postoji potreba za odlaskom u ordinaciju. Zatim je praćeno sa kojom tačnošću će kompjuterski program kao rezultat dati tačnu dijagnozu. Najkorisnije za pacijenta jeste da prvi ponuđeni rezultat bude tačna definicija njegove bolesti, ali to se retko događalo u ovom eksperimentu. Manje poželjno, ali još uvek korisno, jeste da ispravnu dijagnozu dobije među tri ponuđene. Bilo je situacija kada je korisnik na osnovu unetih simptoma dobio 99 mogućih dijagnoza.

Kada je reč o tačnosti saveta o tome da li neko treba da se obrati lekaru ili ne, utvrđeno je da su oni u 57% slučajeva bili ispravni.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

16.04.2024.  |  Industrija, Saobraćaj

Brojni auto-servisi ne rade više punjenje klima - Da li će građani imati gde da pripreme kola za leto i koliko će to da košta?

Građanima Srbije ovog leta biće teže da servisiraju klima uređaje u svojim automobilima. Razlog za to je što veliki broj auto-servisa obustavlja pružanje ove usluge, jer nemaju sertifikat na osnovu koga bi mogli nabavljati freon i proći inspekcijsku kontrolu. Naime, Ministarstvo zaštite životne sredine je još 2016. godine donelo uredbu da pravna lica i preduzetnici koji klimatizuju motorna vozila moraju imati Sertifikat B. Taj

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.