Sa konferencije Nekonkurentni postupci javnih nabavki odnosno pregovarački postupak bez objavljivanja javnog poziva, smanjen je sa 17% u 2013. na 5% u 2014. godini, istakao je kao najznačajniju promenu u protekloj godini direktor Uprave za javne nabavke (UJN) Predrag Jovanović prilikom predstavljanja istraživanja "Javne nabavke iz ugla ponuđača" na današnjoj konferenciji u Privrednoj komori Srbije (PKS).
- Na taj način je ponuđačima omogućeno da na transparentan način i bez ograničavanja konkurencije dolaze do posla. Od posebnog značaja je da takva mogućnost postoji kod javnih preduzeća koja su najveći kupci na tržištu javnih nabavki gde učestvuju sa 55% u ukupnoj vrednosti nabavki, a u ovoj kategoriji su se posebno istakli "Elektromreža Srbije" i "Elektrovojvodina" koji su imali, u 2014. godini, učešće pregovaračkog postupka ispod 1% što treba da posluži kao pozitivan primer i drugim naručiocima - navodi Jovanović.
Polovina ima neutralan stav
Prema rečima dr Jovanke Vukmirović istraživanje stavova preduzeća o javnim nabavkama u Srbiji u 2014. i 2015. godini, sprovedeno je u junu na uzorku od 1009 preduzeća koji su imali promet u prethodnoj godini, a ispitanici su bili vlasnici i menadžeri angažovani na poslovnima javnih nabavki. Rezultati pokazuju da gotovo polovina anketiranih (48%) ima neutralan stav u pogledu javnih nabavki, negativan 35%, a pozitivan 15,4%.
- Oko tri četvrtine anketiranih preduzeća izjavilo je da je učestvovalo u postupcima javnih nabavki tokom 2014. i 2015. godine, što ukazuje na visok stepen zainteresovanosti preduzeća za javne nabavke. Preduzeća ne učestvuju u postupcima javnih nabavki ako su uslovi za učešće suviše strogo postavljeni, zatim ukoliko procene da treba da potroše previše vremena, a da je očekivana zarada nesrazmerno niska, tj. posao je "mali" u odnosu na "administraciju" koju treba obaviti – istakla je Vukmirović.
Prosečan procenat uspešnosti učešća preduzeća u postupcima javnih nabavki iznosio je 34%. Anketirana preduzeća su učestvovala, u proseku, u 38 postupaka javnih nabavki, a pobeđivala su u 13, što znači da su dobijala posao na svakom trećem tenderu na kome su učestvovala.
- Što je veće preduzeće, veći je i broj javljanja na tender, a samim tim i veći broj dobijenih tendera – objašnjava Vukmirović.
"eKapija" važan izvor informacija
Na prvom mestu kao izvor informacija o javnim nabavkama za ponuđače je predstavljao portal javnih nabavki (70%). Zatim slede komercijalni portali, servisi za dojavu, firme koje rapisuju tender, lični kontakti, sajtovi javnih preduzeća, partnerske firme, "eKapija" i "Službeni glasnik".
Oko tri četvrtine ispitanika je ocenilo dobrim ocenama transparentnost i korisnost portala za javne nabavke, a glavne zamerke odnosile su se na na njegovu preglednost i lakoću korišćenja što je konstatovala trećina anketiranih preduzeća.
- Do kraja ove godine učinićemo značajna poboljšanja na unapređivanju pretrage Portala jer to ima direktnog uticaja na učešće ponuđača u postupcima. Ako ne mogu lako da dođu do potrebne informacije o postupku, ponuđači neće ni učestvovati u njemu jer, po pravilu, nemaju dovoljno raspoloživog vremena za složeniju pretragu – najavio je Jovanović.
Ispitanici su predložili da se na portalu objavljuju planovi nabavki i procenjene vrednosti, jer ponuđači smatraju da ako se procenjena vrednost ne objavljuje, "povlašćeni" ponuđač je može saznati od naručioca, a ostali će ostati uskraćeni za informaciju i njihove ponude neće biti konkurentne.
Kada su tenderi "namešteni"?
Kao jedan od glavnih faktora neučešća na tenderima 40% preduzeća je navelo da su unapred znali da su postupci "namešteni". Na pitanje po čemu znaju da je tender namešten, ispitanici su u najvećem broju slučajeva naveli uslove konkursa (rokovi, tehničke specifikacije i rokovi -57%).
- Isticali su slučajeve da su se postavljali nerealno kratki rokovi i time eliminisala konkurencija, a onda se omogućavalo firmi koja je dobila posao da, putem aneksa, produži rokove za izvršenje posla. Gotovo trećina preduzeća navodi da se to vrlo brzo "pročuje" da je tender "namešten", jer je "Srbija je mala". Takođe, ispitanici su naveli da u branši "svi zanju koliko šta košta", pa je"najniža cena" za veliki broj preduzeća (11,1%) gotovo siguran znak da je tender namešten - ističe Vukmirović.
Ispitanici su, takođe, istakli da naručioci koriste kriterijum "najniže cene" često iz neznanja i nepoznavanja predmeta nabavke i tržišta, pa je neophodna edukacija lica koja rade na poslovima nabavki kod naručilaca.
Trećina ispitanika je navela da je u njihovoj delatnosti prisutna pojava da se ponuđači između sebe dogovaraju "diktiraju pravila".
- Kod medicinske opreme, dve velike firme su podelile "teren". Zna se čije je šta. Vendori vode celu priču kako ne bi došlo do spuštanja cene – istakao je jedan od ispitanika.
Uplate kasne
Dva glavna problema ponuđača u javnim nabavkama su da naručioci kasne sa isplatom (40%) ili im uopšte ne plate (18%).
- Dobavljači se zadužuju kako bi nabavili ugovorenu opremu i materijal. Ako plaćanje kasni par meseci, to može da dovede do bankrota. Ovo se posebno odnosi na mala preduzeća koja nemaju rezerve kapitala, pa se neretko dešava da tender za dobar posao bude kraj poslovanja - navodi Jovanović.
Koliko košta javljanje na tender?
Troškovi za javljanje na tender za oko polovinu ispitanika su se kretali od 10.000 do 50.000 dinara.
- Istraživanje je pokazalo da su ponuđači veoma osetljivi na i najmanji trošak jer veoma vode računa o svakom dinaru. Polaze od stava da "svaki papir košta" pa bi svako smanjenje administrativnih troškova imalo pozitivne efekte na učešće ponuđača u postupcima javnih nabavki. Najgore prolaze kreativci, jer se od njih traže gotova idejna rešenja, a svi troškovi idu na njihov račun. Nekda je neophodno da se dostave uzorci kao na primer za medicinske instrumente, što može da košta i par hiljada evra. Ponekad kompletna dokumentacija treba da bude prevedena na strani jezik što stvara dodatne toškove prevođenja - navela je Vukmirović.
Registar ponuđača
Preduzeća su pozitivno ocenila korisnost Registra ponuđača koji se vodi kod Agencije za privredne register (APR) gde je registrovano 71% anketiranih preduzeća.
- Ispitanici su naveli da im registar značajno štedi vreme i novac za učešće u postupcima javnih nabavki, jer mnogo lakše pripreme potrebnu dokumentaciju – navela je Vukmirović.
Oštrije kazne
- Ponuđači su konstatovali da je sam proces javne nabavke dobro i precizno uređen i standardizovan, a da je potrebno unaprediti fazu pripreme za javnu nabavku u kojoj se vrši određivanje potreba naručioca i istraživanje tržišta. Takođe je potrebna efikasnija kontrola na koji način se izvršava ugovor "na terenu", u praksi jer se dešava da se ugovori jedno, a ponuđač, neretko i u dogovoru sa naručiocem, isporuči drugo i po svojstvima, kvalitetu i količinama – zaključio je Jovanović.
Oko 83% ponuđača smatra da borba protiv korupcije u javnim nabavkama nije moguća bez aktivnije uloge policije, tužilaštva i sudova, i da je neophodno pooštriti kazne za zloupotrebe u procesu javnih nabavki.
MSP najranjivija kategorija ponuđača
Ukupna vrednost javnih nabavki u 2014. godini iznosila je 298,3 milijardi dinara. Učešće javnih nabavki u BDP-u Srbije je sa 6,8% u 2013. godine porastao na 7,7% u 2014. godine, istakla je Nermina Ljubović direktorka Sektora za privredni sistem PKS-a.
- Prosečan broj ponuda po zaključenom ugovoru u postupcima javnih nabavki prošle godine u Srbiji je bio 2,6 što je dva puta manje od proseka EU. Taj podatak ukazuje na nizak nivo konkurencije koju je neophodno intenzivirati – istakla je Ljubović dodajući da su mala i srednja preduzeća najranjivije kategorije ponuđača.
Irina Milošević