NavMenu

Mesna industrija u Srbiji - kuda plovi ovaj brod?

Izvor: eKapija Ponedeljak, 06.07.2015. 11:51
Komentari
Podeli

Proizvodnja mesa u Srbiji za dve decenije opala je sa 650.000 na 450.000 tona godišnje. Nekada smo po stanovniku godišnje trošili 65, a danas svega 42 kilograma mesa. Mala veličina farme i neadekvatan rasni sastav (produktivnost po grlu), najveće su kočnice u razvoju sektora, koje proizvodnju i otkup poskupljuju i samu proizvodnju čine nekonkurentnom, poručuju za "eKapiju" iz resornog Ministarstva.

Ipak, u Ministarstvu poljoprivrede kažu da u tržišnom lancu proizvodnje mesa, Srbija ima odličan potencijal, shodno povoljnim klimatskim i zemljišnim uslovima za proizvodnju stočne hrane, odnosno ima razvijenu primarnu proizvodnju.

Svinjsko meso deo tradicije

Svinjarstvo je u proizvodnji mesa najvažnija oblast stočarstva i ono učestvuje sa 56% u ukupnoj proizvodnji mesa, a sa 33% u ukupnoj vrednosti stočarske proizvodnje. Postojeći proizvodni sistemi izuzev delom velikih farmi, ne odgovaraju uslovima konkurentnosti otvorenog tržišta.

Svinje se u Srbiji velikim delom uzgajaju na tradicionalan način, a u strukturi registrovanih objekata za uzgoj svinja u Srbiji, koje prati Uprava za veterinu Ministarstva poljoprivrede, objekti kapaciteta za uzgoj od 100 - 500 grla, zauzimaju učešće od 73% od ukupnog broja objekata sa definisanim kapacitetima, odnosno 43,8% od ukupno registrovanih objekata u svinjarstvu.

Po podacima PKS, broj grla svinja u Srbiji na početku 2014. godine bio je 3,14 miliona, a na kraju godine 3,2 miliona. Lani je u Srbiju uvezeno 330.000 svinja, što je više nego duplo povećanje u odnosu na 2013, kada je uvezeno 118.000 svinja. U 2014. godini je izvezeno 26.000 grla, što je smanjenje u odnosu na 2013. kada je izvezena 31.000 svinja.

- U našoj zemlji svinje se većim delom drže na tradicionalan način, pri čemu je veći broj jedinki u neuslovnim objektima gde nije moguće organizovati rentabilnu proizvodnju. Individualni sektor nije bio adekvatno pokriven selekcijskim radom, tako da je niska proizvodnja na porodičnim gazdinstvima često posledica lošeg rasnog sastava, neplanskog ukrštanja, neadekvatne ishrane i načina gajenja - kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Srbiji su u sektoru stočarstva, najviše u odnosu na druge grane poljoprivrede, neophodne investicije, kako u primarnoj proizvodnji, tako i u preradi.

- Upravo zato naše ministarstvo izdvaja sredstva za podršku investicijama u primarnu proizvodnju i preradu, 40-55% bespovratnih sredstava od iznosa investicije. Konkretno podrška za nabavku osnovnog stada - kvalitetnih priplodnih grla, kao i kupovinu opreme i mehanizacije, su mere podrške koje će dati najbrži rezultat u ukrupnjavanju farmi i unapređenju produktivnosti grla – kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Dolazak nemačkog giganta

Sa druge strane, odnos snaga u tržišnoj utakmici mogao bi da promeni dolazak nemačke kompanije "Tonnies". Prema potpisanom Memorandumu, investicija te kompanije u proizvodnju u Srbiji iznosiće oko 420 mil EUR, a namera te kompanije je da proizvodi tri miliona tovnih svinja. Najavljeno je i da će uskoro početi izgradnja prvih pet od ukupno 20 farmi svinja.

Stručnjaci smatraju da je to dobra prilika da se primene nove tehnologije, dobra genetika, da se poveća proizvodnja hrane za životinje, primene novi pristupi u zaštiti životne sredine i rešavanju otpadnih voda, a sve ovo zahteva i nova radna mesta. Ipak, kako kažu, paralelno treba raditi na inteziviranju izvoza i olakšavanju realizacije izvoza svinjskog mesa i prerađevina od svinjskog mesa, kao i pristup novim tržištima. Zato se nadaju da će nemačka investicija biti dobar signal za buduće ulagače u srpsko stočarstvo, kao što je proizvodnja junećeg mesa kvaliteta "baby beef" i proizvodnja jagnjećeg i ovčijeg mesa.

A kako će najavljeni dolazak nemačkog "Tonnies"-a uticati na mesnu industriju u Srbiji, pitali smo jednu od najvećih mesnih prerađivačkih industrija.

Kompanija "Carnex" najveći deo svoje proizvodnje zasniva na svinjskom mesu dobijenom sa sopstvenih farmi. Stoga direktorka proizvodnje u ovoj kompaniji, Tamara Penjić, ne smatra da će dolazak nemačkog "Tonnies"-a ugroziti srpsku poljoprivredu i mesnu industriju.

- Kada imate sopstvenu fabriku stočne hrane i poljoprivrednu proizvodnju, uzgajate životinje na sopstvenim farmama i koristite savremenu tehnologiju finalne proizvodnje u industriji mesa, kvalitet onoga što potrošači jedu ne može da izostane. Naša prednost jeste koncept "domaćih farmi" i princip "od njive do trpeze" jer je kvalitet sirovina i gotovih proizvoda nešto sa čim ne pravimo kompromis – kaže za "eKapiju" Penjić.

Ona dodaje da je dobra namera "Tonnies"-a da ulaže u farme, jer će doneti nove tehnologije i podići efikasnost na farmama. Dovoljnom količinom domaćih tovljenika može se doći i do dobre cene u domaćoj proizvodnji, a ujedno i obezbediti dovoljna količina sirovine na našem tržištu, što bi moglo da znači manje uvoza i mogućnost za više izvoza.

"Carnex""Carnex"
Izvoz u Ameriku

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da je za unapređenje proizvodnih kapaciteta u sektoru svinjarstva veoma bitno povećanje broja objekata sa izvoznim dozvolama. Domaća preduzeća sve više koriste prednosti potpisanih sporazuma o slobodnoj trgovini, što se, prema njihovim rečima, odražava i na porast vrednosti izvoza.

Ipak, ne možemo a da ne pomenemo činjenicu da se već godinama srpsko meso i mesne prerađevine ne mogu naći na trpezama u SAD. Prema rečima američkih predstavnika kod nas, Srbija ne izvozi mesne proizvode u tu zemlju, jer "godinama nije podnela zahtev za dozvolu".

Tvrde da već deset godina pokušavaju da objasne raznim srpskim agencijama, upravama i ministarstvima, da samo treba da popune formulare na engleskom kako bi počeo proces dobijanja dozvola za izvoz proizvoda životinjskog porekla iz Srbije. Najviši funkcioner, američkog FDA , regulatornog tela za hranu i lekove, Donald Prejter, direktor za Evropu, krajem maja je u Beogradu predstavio nova pravila kontrole hrane. On smatra da Srbija ima dovoljno dobar sistem i da će se uklopiti u nova pravila koje je Amerika uvela kako bi se zaštitila od opasnosti kao što je bioterorizam, od kojeg najviše strahuje. Postoji i optimizam da bi srpski proizvodi mogli da imaju odličnu prođu na američkom tržištu jer nisu genetski modifikovani i ne sadrže hormone. Uz to više od milion Srba koji živi u SAD bi ih verovatno kupovalo iz emotivnih razloga. Ne treba zaboraviti da je osamdesetih godina prošlog veka Srbija plaćala "Boeing"-ove avione SAD-u svinjskom šunkom koja je isporučivana američkoj vojsci u okviru parter aranžmana koje je tada organizovao "Genex".

O čemu se tu zapravo radi i da li možemo očekivati uskoro da Ministarstvo, kako navode u USAID, popuni zahteve na engleskom jeziku "nakon čega bi dobijanje dozvole za izvoz bilo izvesno"?

- Postupak odobravanja uvoza proizvoda od mesa u SAD, zahteva potpunu primenu u celom lancu prerade, standarda propisanih za meso i preradu mesa u Sjedinjenim Američkim Državama. Da bi se postupak započeo potrebno je da postoji minimum jedan objekat za klanje životinja i preradu mesa, koji je zainteresovan i ima mogućnost za potpunu primenu američkih standarda. Tek posle toga moguće je podnošenje zahteva za dozvolu i organizacija posete inspekcijskog tima iz SAD, koji bi izvršio proveru primene američkih standarda u našim proizvodnim objektima, zainteresovanim za izvoz u SAD, kao i sistem veterinarske kontrole, ispunjenosti standarda za robu namenjenu za tržište SAD – kažu za "eKapiju" u resornom ministarstvu.

Kvalitet mesa

(Foto: Jelena Đelić)
Ipak, pre nego što počnemo da u većoj meri izvozimo meso, trebalo bi videti imamo li ga dovoljno za sopstvene potrebe i ako imamo zašto su onda brojni medijski natpisi da mesne industrije uvoze meso sumnjivog kvaliteta, koriste ga za prerađevine, i onda stavljaju oznaku da je proizvedeno od domaćih sirovina. Koliko je tu dima, a koliko vatre? Ako je na našem stolu beli luk iz Kine, da li bi trebalo da razmišljamo da šnicla koju jedemo nije od gazda Žike iz Srema, već iz klanice negde u Južnoj Americi?

- Uvoz mesa se strogo kontroliše i nije dozvoljen uvoz robe koji ne ispunjava propisani kvalitet. Deklarisanje hrane je takođe propisano i nadležne inspekcije sprovode redovno kontrolu. Sve sirovine ugrađene u proizvod, bilo domaćeg ili stranog porekla, moraju biti u skladu sa važećim standardima u Srbiji - kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

U "Carnex"-u ističu da sopstvenom proizvodnjom zadovoljavaju oko 90% potreba za svinjskim mesom. Primenom principa "od njive do trpeze", kako kažu, kontroliše se u potpunosti krug proizvodnje i time obezbeđuje najviši kvalitet i pouzdanost proizvoda.

- Prilikom uvoza sirovina koje se ne mogu naći u našoj zemlji, velika pažnja poklanja se izboru kompanije od koje se sirovina kupuje, kao i na proveru kvaliteta kako pri uvozu, tako i na prijemu u našoj kompaniji. Poštuju se svi Zakonom predviđeni propisi što potvrđuju i brojne kontrole koje se tokom godine sprovode jer su nam naši potrošači na prvom mestu - rekla je za "eKapiju" direktorka proizvodnje u kompaniji "Carnex".

Tržište mesa u Srbiji beleži blagi pad, a uzrok tome je pad standarda i kupovne moći stanovništva, smatra naša sagovornica. Ako gledamo ukupnu potrošnju, prosečan građanin Srbije godišnje pojede oko 42 kg mesa svih vrsta.

- Da bismo proizveli toliku količinu mesa, potrebno je da imamo dovoljan broj velikih i kontrolisanih farmi i da saradnja sa njima bude na korektnom nivou – kaže Penjić.

Zato, samo ukrupnjavanjem i dovoljnim brojem velikih farmera može da se obezbedi pre svega kvalitet proizvoda sa farmi uz podizanje efikasnosti proizvodnje što automatski utiče i na cenovnu politiku.

Jelena Đelić

Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Plodovi agrara - kako šansu pretvoriti u profit" možete pročitati OVDE.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.