NavMenu

UVODNIK

Izvor: eKapija Utorak, 30.06.2015. 07:39
Komentari
Podeli
Već decenijama čujemo rečenicu da je "agrar najveća razvojna šansa Srbije". Na momente steknete osećaj ponosa da jedna mala zemlja poput Srbije može Evropi i svetu da ponudi vrlo kvalitetnu hranu, ali vas i brzo razočara činjenica da ste upravo u supermarketu kupili luk sa Novog Zelanda. Onda setno zaželite da je taj luk došao od onog seljaka iz Šumadije, jer pre svega želite zdrav proizvod za svoju porodicu. Ali baš tom seljaku treba pomoć, jer je on prva karika u lancu. Ako je on zadovoljan i može da živi od svog rada, eto nama dobrih plodova.

Agroekonomisti ističu da se ne sme dozvoliti paušalan pristup svim onim potencijalima koje Srbija ima u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Ako se već suočavamo sa činjenicom da ćemo velike kombinate dati strancima na upravljanje, onda barem zadržati zemljište. Mudar pristup bi značio, kako kaže jedan od naših sagovornika u ovom biltenu, da se ponovo interesno udruže primarni proizvođači, poljoprivredni instituti, trgovina, špediteri... Zadruge su nam preko potrebne. Srbija ima više stotina gazdinstava, a da bi naš agrar bio konkurentan onom u Evropi, mora im se obezbediti siguran plasman.

Sigurno je da će hiljadama poljoprivrednika širom zemlje trebati edukacija i savetovanje za projekte kojim bi konkurisali za novac iz IPARD fonda. Najavljeno je da će srpskom agraru od 2016. godine na raspolaganju biti 175 mil EUR. Prvi smo u Evropi počeli primenu Zakona o predžetvenom finansiranju, pa se očekuje da će sistem "rod kao zalog za zajam" biti dobar vetar u leđa domaćim poljoprivrednicima. U međuvremenu, naši izvoznici su sve više orijentisani ka Rusiji, a bore se i za bolji plasman u EU.


Ono što ohrabruje je činjenica da naša soja i kukuruz osvajaju Evropu, da su konditori sve uspešniji u izvozu, da pokušavamo o(p)stati kao zemlja bez GM proizvoda. Koliko ćemo biti dosledni, ostaje da se vidi.

Tako, ako se vratimo na početak priče – štošta se mora popraviti narednih decenija da ne dozvolimo da jedemo pasulj sa Madagaskara i luk sa Novog Zelanda. Jer, za proizvode koje možemo i sami da uzgajamo, godišnje dajemo oko 150 mil USD. Dovoljno velika cifra da nas otrezni.

Urednica biltena: Teodora Brnjoš

Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Plodovi agrara - kako šansu pretvoriti u profit" možete pročitati OVDE.



Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Zdravstvo

Izvođači za gradnju Tiršove 2 tražiće se u konkurentnom postupku sa pregovaranjem - Država objavila novi tender, cena ostala ista

Ministarstvo za javna ulaganja objavilo je novi tender za izgradnju Univerzitetske dečje klinike Tiršova 2, a ovoga puta, umesto u otvorenom postupku, izvođači će se tražiti u konkurentnom postupku sa pregovaranjem. Cena tendera nije izmenjena u odnosu na prošli put, te i dalje iznosi 11,2 milijarde dinara (oko 95 mil EUR) bez PDV-a, a detaljnije o tenderu pogledajte OVDE. Podsetimo, cena je upravo i bila razlog poništavanja prethodnog

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.