NavMenu

Luigi Mattiuzzo, enolog - Na svetu postoje samo četiri vrste vina

Izvor: eKapija Ponedeljak, 25.05.2015. 11:05
Komentari
Podeli

Luigi MattiuzzoLuigi Mattiuzzo
Luigi Mattiuzzo je italijanski enolog koji bar jednom mesečno boravi u Srbiji. Razlog njgovog interesovanja za našu zemlju su, između ostalog, vina koja dolaze iz jedne od najsavremenijih vinarija U Srbiji, Ateljea vina "Šapat", smeštenog u Slankamenu. Koristeći tardicionalne metode Francuske i Italije, Mattiuzzo se trudi da tu da napravi vrhunsko vino karakteristično za teroar i uslove fruškogorskog vinogorja.

U razgovoru za "eKapiju" on govori o kvalitetu srpskih vina, kako da prepoznamo ono koje je dobro, zašto bira "suvarak", te koje su to jedine četiri vrste vina za njega.

eKapija: Kako je došlo do saradnje sa Ateljeom vina Šapat?

- Saradnja je nastala kao rezultat mog prisustva u Srbiji već jedno desetak godina, tako da to nije bilo slučajno.

eKapija: To znači da poznajete vina i tržište Srbije?

- Više od tržišta mogu da kažem da poznajem sorte i vrsta vina.

eKapija: Kako vam se sviđaju vina koja ste probali u Srbiji?

- Ne bih želeo da kažem da li mi se dopadaju ili ne, to su sve validni proizvodi i trebalo bi imati u vidu da je Srbija dosta dugačka i da postoje suštinske razlike između pojedinih vinskih regions (vinogorja), u pogledu karakteristika vina. Stoga, reći da li je jedno bolje ili lošije je stvar subjektivnog dopadanja. Međutim sva vina koja sam do sada probao u Srbiji su vrlo validna.

eKapija: Da li to znači da srpska vina mogu da pariraju inostranim vinima, kao što su, primara radi, italijanska ili francuska vina, koja važe za najbolja na svetu? Šta je to što bi trebalo da uradimo da bismo mogli da pariramo tim tržištima?

- Srbija ima vina takvih karakteristika koja se neosporno mogu porediti sa italijanskim ili francuskim vinima. Međutim, mislim da je greška govoriti o srpskom vinu, budući da su razlike između regiona toliko velike. Možemo porediti samo vina iz pojedinih sličnih vinogorja. Mislim da se u Srbiji nedovoljno insistira na valorizaciji teroara, te da bi ubuduće trebalo više raditi na očuvanju karakteristika specifičnih pojedinih karakteristika vinogorja, tj samog teroraa. Takođe, mislim da se ovde često zaboravlja da se vino rađa u vinogradu, a ne u vinarijama. Zato mislim da na to treba staviti akcenat, jer kada u vinariju dođe kvalitetna sirovina onda je neuporedivo lakše napraviti jedno kvalitetno vino.

eKapija: Da li možemo da govorimo o trendovima u vinarstvu? Činjenica je da ima sve više vina sa voćnim notama…

- Neosporno je da su i dalje u toku promena tendencija na svetskom tržišrtu. Između ostalog došlo je do smene generacija, sve više piju mlađe generacije. Samim tim pojavila se potreba da se napravi tip vina koji bi mogao zameniti pivo u svakodnevnoj potrošnji mladih ljudi. To su u svakom slučaju mlada, sveža vina sa manjim sadržajem alkohola, koja se lako piju. Ja lično živim, radim i potičem iz područja, u kome je dominantan proseko. Proseko je stekao slavu upravo zato što je to jedno lagano, sveže vino koje se može piti od ujutru do uveče, ne traži posebno tešku hranu. Činjenica je da se trend kreće u tom pravcu.

eKapija: Vaš kolega, francuski enolog Philippe Cambie, jednom prilikom nam je rekao da je najbolje vino ono koje se pije u dobrom društvu, te da, u tom smilsu, nema te skale koja može da izmeri kvaliet. Kakvo je Vaše mišljenje po tom pitanju?

- Ako bilo koji enolog treba da, kao stručnjak, da ocenu, onda bi trebalo da bude sam kada degustira vino. Ako treba da uživa u vinu, onda bi trebalo da bude u društvu. Jer, kada degustiraš piješ sam, kada uživaš, piješ u društvu.

eKapija: Koje vino Ateljea "Šapat" u vama budi najdivnije osećaje, koje biste pili radi uživanja? Koja su inače vina koja birate za svoju dušu?

- Kada je u pitanju "Šapat", sva vina su neosporno dobra, međutim ako bih ja lično trebao da izaberem ja bih počeo sa lepim, svežim rozeom, a onda bih nastavio sa suom, merloom i završio sa vinom "Pi".

Volim dezertno vino od suvarka (prim.aut. suvarak- razne aromatične sorte, koje se suše dok ne izgube do 60% vode) zato što je to eksplozija ukusa, možete ih piti kada god hoćete u toku dana, a uvek kada ih pijete, imate novi doživljaj mirisa i ukusa.

eKapija: Kada govorimo o kvalitetu opreme koja se koristi u proizvodnji vina, da li su Nemci preuzeli primat od Francuza i Italijana?

- Tu treba da napravimo određenu distinkciju. Činjenica je da su Francuzi napravili prvu pneumatsku presu za vino, i to su prese koje su i danas najbolje na tržištu. Međutim italijanske kompanije imaju čitav spektar opreme, koji se koristi od početka do kraja proizvodnje, dok vino ne stigne do čaše. Ne kažem da i Francuzi i Nemci imaju dobru opremu, ali u pogledu cene nemačka oprema je dosta skuplja, a nisam siguran i da je kvalitetnija. Uostalom , dva najveća sajma opreme za vinarije se dešavaju u Milanu i Parizu, nikada u Nemačkoj. I to ne kažem zato što sam Italijan (smeh).

eKapija: Šta mislite o vinima Novog sveta? Poslednjih godina i kod nas je sve više vina iz Čilea, Argentine...

- Mislim da više i ne možemo govoriti o Novom svetu. Njihov bum se polako bliži kraju, pa zbog toga možda "vrše invaziju" na "Stari svet", da vide da li postoji neki kutak za plasman njihovih vina. Ali, definitivno, potrošnja vina Novog sveta je u značajnom padu. Njihova vina su stara i umorna, zbog klimatskih uslova. Njihovo tržište se sve više sužava, jer su to uglavnom vina gde popijete čašu dnevno i ne možete više.

eKapija: Može li prosečan konzument da napravi razliku između dobrog i lošeg vina?

- Mislim da prosečan potrošač koji nije redovni konzument vina, vino opisuje sa dopada mi se i ne dopada mi se. Teško da ide dalje od toga. Potrošač koji redovno pije vino, ume da razlikuje šta mu se kod jednog vina dopada, a šta ne. Ipak, na svetu postoje samo četiri vrste vina: dobro, loše, belo i crveno.

J.Đ.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.