Sava Savić IT kompanije u Srbiji u 2013. su izvezle softvere u iznosu od 250 mili EUR, što je rast od 30% u odnosu na 2012. godinu. Potencijal ove industrije dostize preko 450 mil EUR. Rekordan izvoz još je značajniji ako se zna da ga je postiglo samo pet hilјada stručnjaka u stotinak domaćih firmi. Naši programeri autori su brojnih aplikacija za Android, iOS i Windows platforme. Sa druge strane mnogo aplikacija i platformi je napravlјeno za dalјinsko očitavanje električne energije, upravlјanje procesima, kontrolne sisteme i mnoge druge, kaže na početku intrevjua za "eKapiju" Sava Savić, pomoćnik ministra za informaciono društvo u Ministarstvu telekomunikacija.
Savić je za naš portal govorio i o stimulaciji države za izvoz softvera, kao i standardizaciji softverskih rešenja, "cloud" servisima, 4G i 5G mrežama, ali i Zakonu o elektronskom poslovanju i planovima države za razvoj domaće IT industrije.
eKapija: Domaći proizvođači softvera kažu da im je neophodna stimulacija države za izvoz. Koje mere bi, po Vašem mišljenju, bile najefektnije?
- Finansiranje troškova nastupa na inostranim tržištima u vidu davanja bespovratnih sredstava za pokrivanje dela troškova nastupa na inostranim tržištima. Sredstva bi se dodelјivala putem javnog konkursa koji bi raspisivala Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) u okviru "Programa podsticanja konkurentnosti i internacionalizacije srpske privrede". Efikasna bi bila i podrška u vidu informacija o inostranim tržištima koju bi obezbedili ekonomski savetnici u državama koje su značajni ekonomski partneri naše zemlјe. Potrebne su redovne analize zakonske regulative tih država, IT tržišta, trendova, mogućnosti za plasiranje domaćih softverskih rešenja. Zatim podrška promociji i izvozu domaćih softverskih proizvoda i rešenja. Ova podrška sastojala bi se u organizovanju B2B susreta i poseta državno-privrednih delegacija zemlјama ZND, Bliskog istoka, Severne i Podsaharske Afrike, kako bi se na tim tržištima u razvoju predstavile domaće firme i njihovi proizvodi i usluge.
Izvoz IKT usluga u milionima evra
Takođe, Agencija za osiguranje i finansiranje izvoza (AOFI) trebalo bi da razmotri mogućnost uvođenja novih instrumenata za finansiranje i osiguranje izvoza, prilagođenih IT industriji.
eKapija: PDV za IT firme povećan je sa osam na 20% prošle godine. Strukovna udruženja sugerišu da PDV treba smanjiti. Hoće li doći do smanjenja i šta bi to značilo za domaće tržište?
- Za donošenje ovakvih odluka, koje izlaze iz nadležnosti Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija potrebna je saradnja i podrška drugih državnih organa. Ministarstvo će podržati svaku inicijativu koja će doprineti razvoju informacionog društva.
eKapija: Šta država može da uradi kako bi proizvođačima softvera u Srbiji olakšala poslovanje na našem tržištu?
- Trebalo bi raditi na razvoju i unapređivanju tehnoloških parkova i drugih formi lokacija sa okruženjem koje podržava rad internet preduzetnika i potencijalnih preduzetnika, kao i na sistematskom stvaranju slike Srbije kao poželјnog mesta za investiranje.
Jedan od ciljeva treba biti povećanje broja upisanih studenata na fakultete koji obrazuju potrebne stručnjake i prilagođavanje nastavnih programa, kako bi se već u osnovnim i srednjim školama, a potom i na fakultetima, mladima omogućilo sticanje upotreblјivih i aktuelnih IT znanja i veština.
eKapija: Stučnjaci predlažu i propisivanje standarda za softver i hardver kako bi se malim i srednjim preduzećima obezbedila konkurentnost na tržištu. Šta se preduzima po tom pitanju?
- Primena standarda omogućava sektoru malih i srednjih preduzeca veću konkurentnost i praćenje tehnologija, što u današnjim uslovima postaje preduslov ne samo napretka, već i opstanka na tržištu. Ministarstvo je podržalo inicijativu standardizacije softvera čime bi se bitno povećao kvalitet i vrednost domaćeg softvera, a u saradnji sa stukovnim udruženjima (poput e-Razvoja) organizovalo skupove i predavanja na ovu temu.
Struktura izvoza
Inače, kada je reč o standardima, Standard ISO 27001 propisuje na koji način organizovati informacionu bezbednost u bilo kojoj vrsti organizacije, bez obzira na to da li se radi o profitnoj ili neprofitnoj, privatnoj ili državnoj, maloj ili velikoj. Može se slobodno reći da je ovo osnovni standard za upravlјanje informacionom bezbednošću. Od ostalih standarda, tu su Standard ISO 20000 – upravlјanje kvalitetom IT usluge i Standard ISO 25000 - karakteristike kvaliteta softverskog proizvoda.
eKapija: Kada očekujete od donošenja Zakona o elektronskom poslovanju?
- Planom rada Vlade za 2015. godinu predviđeno je da se Predlog zakona o elektronskom poslovanju utvrdi na Vladi do septembra ove godine. Nakon toga, zakon bi trebao da se uputi u skupštinsku proceduru gde očekujemo da do kraja godine bude usvojen.
eKapija: Kako će Zakon uticati na razvoj IT industrije u Srbiji?
- Zakonom bi trebalo da se urede pitanja vezana za elektronsku identifikaciju, elektronski pečat i registrovanu elektronsku poštu, i to na način kojim će se postići harmonizacija sa propisima Evropske unije. Verujemo da će povećana upotreba elektronskog potpisa i elektronska dokumenta privrednim subjektima u Srbiji, a među njima i onima iz IT industrije, načiniti poslovanje efikasnijim i smanjiti im troškove.
eKapija: Razvoj "servisa u oblaku" postaje sve prisutniji i u Srbiji, što zahteva otpočinjanje procesa standardizacije "cloud"-a kroz saradnju države i IT kompanija. Šta se preduzima na tom polju?
- Strategijom razvoja širokopojasnih mreža i servisa u Republici Srbiji do 2016. godine prepoznato je da je sadašnji trend razvoja mreža takav da se sve više koristi "cloud computing" (korišćenje mreže računara nezavisno od lokacije sa koje pristupa mreži za servise različitog tipa). "Cloud computing" nudi servise koji se grubo mogu svrstati u tri kategorije: infrastruktura kao servis, platform kao servis i softver kao servis. Servisi se klasifikuju prema slojevima na kojima je izvršena virtuelizacija. Uvođenje "cloud computing"-a pojednostavljuje arhitekturu mreža posebno za visokozahtevne servise koji se baziraju na upotrebi videa ili drugih signala, zasnovanih na velikim bazama podataka. Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija radi na izradi nacrta Zakona o informacionoj bezbednosti, tokom čega će se razmotriti to da se definiše da se pružaoci usluga na "cloudu" zaduže za preduzmanje i određenih bezbednosnih mera.
eKapija: U Srbiji je nedavno uvedena 4G mreža. Kako vidite razvoj ove mreže u narednom periodu u našoj zemlji?
- Nakon sprovođenja javnog nadmetanja, mobilni operatori su dobili dozvolu za rad i od 25. marta 2015. godine počeli su da pružaju 4G uslugu. U proteklih par meseci obezbeđeno je pokrivanje urbanih područja, u narednom periodu očekuje se proširenje mreže na ostala područja teritorije Republike Srbije. Uvođenjem novih tehnologija, 4G, mobilni operatori dobijaju mogućnost pružanja boljeg i kvalitetnijeg signala kao i pokrivanja dela ruralnih predela naše države, tako da bi građani koji danas nemaju dobar signal mobilne telefonije ili nemaju pristup internetu dobili i dobar signal i internet velikih brzina. Prelaskom na 4G stvara se mogućnost za razvoj novih servisa za građane, kao što su servisi sa video sadržajem poput telemedicine, učenje na daljinu, e-trgovina i e-Uprave
eKapija: Postavljanje komercijalnih 5G mreža očekuje se 2020. godine, a velike svetske kompanije rade na razvoju i testiranju 5G mreže. Šta Srbija preduzima?
- Ministarstvo prati razvoj 5G tehnologije koji se odvija na svetskom nivou. Treba napomenuti da su 5G standardi još u ranoj fazi razvoja, dok alokacija novog spektra koji će se koristiti za 5G tehnologiju tek treba da bude razmotrena i usvojena na narednim Svetskim konferencijama o radio-komunikacijama. U cilju stvaranja najboljih uslova za optimalno i efikasno korišćenje radio-frekvencijskog spektra koji predstavlja značajni državni resurs kao i uvođenje novih tehnologija, Ministarstvo će nastaviti sprovođenje odgovarajućih aktivnosti.
eKapija: Koji su dalji planovi države kada je reč o razvoju tržišta softvera u 2015?
- Vlada je donela Strategiju razvoja informacionog društva u Republici Srbiji do 2020. godine i Strategiju razvoja i podrške industriji informacionih tehnologija u kojima su istaknute mere podrške IT industriji. Industrija softvera i IT usluga biće podstaknuta i podržana u četiri osnovna segmenta: startap, outsourcing, razvoj i izvoz originalnih softverskih proizvoda, razvojni centri velikih multinacionalnih kompanija.
Ovi segmenti čine jedinstveni ekosistem, koji na svetskom nivou poslednjih godina beleži dinamičan razvoj i svake godine donosi sve veću dodatu vrednost.
Mere podrške odnosiće se na: podršku za IT preduzetništvo i startap projekte, podršku razvoja tehnoloških inkubatora i podršku IT klasterima, poreske olakšice za softverske kompanije, podršku izvoznicima softverskih proizvoda i rešenja, pokrivanje troškova nastupa na inostranim tržištima, podršku u vidu informacija o inostranim tržištima, podršku promociji i izvozu domaćih softverskih proizvoda i rešenja, unapređenje zakonskog okvira i unapređenje obrazovanja.
Irina Milošević
Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Poslovni softver - radnik budućnosti" možete pročitati OVDE.