NavMenu

Nerešeni imovinski odnosi nisu jedini problem - Šta koči izgradnju malih hidroelektrana u Srbiji?

Izvor: eKapija Ponedeljak, 11.05.2015. 16:08
Komentari
Podeli
(Foto: shuttestock.com)
Nijedan od investitora kojima je država u prethodne dve godine u okviru dva javna konkursa dodelila lokacije za izgradnju minihidroelektrana, nije dobio građevinsku dozvolu.

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, izjavila je sredinom prošle nedelje da Srbija ima ukupno 860 lokacija za izgradnju ovih energetski efikasnih postrojenja, ali da je izgradnja malih hidrocentarala stala.

U dva navrata država je investitorima ponudila ukupno 460 lokacija, a dodeljeno ih je 319. Kako za "eKapiju" kaže Vera Ražnatović, samostalna savetnica u Udruženju za energetiku i energetsko rudarstvo Privredne komore Srbije, za izgradnju MHE bilo je zainteresovano ukupno 174 investitora (koji su podneli zahteve za više lokacija), od kojih je 40 podnelo zahtev za dobijanje energetske dozvole, odnosno saglasnosti.

- S obzirom na to da nijedan investitor, kada govorimo o obaveštenjima koje je raspisalo Ministarstvo rudarstva i energetike, nije dobio status privremeno povlašćenog proizvođača električne energije, pretpostavljam da nisu dobili ni građevinsku dozvolu, jer je ista neophodna da bi ste stekao privremeno povlašćeni status – objašnjava Ražnatović.

Prema podacima Ministrastva energetike, za sada 47 investitora ima status povlašćenog proizvođača električne energije iz malih hidroelektrana, koji su stekli pre raspisivanja pomenuta dva konkursa koja je iniciralo ministarstvo.

Gde je zapelo?

Beogradsko preduzeće "Energy Solution", jedan je od investitora koji na građevinsku dozvolu čeka već dve godine. Ovo preduzeće planira izgradnju derivacione protočne mini hidroelektrane "Lazine" na reci Mali Rzav u opštini Arilje ukupne snage od 988 kW. Iako su energetsku dozvolu dobili još aprila 2012. godine, građevinsku dozvolu čekaju i danas, a time i status privremeno povlašćenog proizvođača električne energije.

Stvar je, kako saznajemo, zapela kod Studije o proceni uticaja na životnu sredinu koja je do sredine prošle nedelje bila na javnom uvidu. Ariljsko javno preduzeće za vodosnabdevanje "Rzav" se, naime, usprotivilo ovom projektu sa obrazloženjem da bi ono ugrožavalo rad snabdevanja vodom, jer bi MHE "Lazine" mutila vodu i izlivala ulja.

- To nema smisla, jer minihidroelektrana ne može da zamuti vodu, a u postrojenjima uopšte ne bi bilo ulja – kaže investitor Slobodan Bajković za naš portal. - Minihidroelektrane su veoma povoljne za uklapanje u okolinu i smatraju se najboljim obnovljivim izvorom energije.

Preduzeće "Energy Solution" je na konkursu, pored Lazina, dobilo i lokaciju Jezerine u ariljskoj opštini. Tu ih je dočekala druga, češća vrsta problema, a to su nerešeni imovinski odnosi koji su ih zatekli na obe lokacije. S tim što su im, prema Bajkovićevim rečima, Jezerine zadale još veće glavobolje od Lazina. Lokaciju su činile privatne parcele, od kojih je neke investitor i sam kupio. Oko 1,5 km trase bilo je u vlasništvu "Srbijašuma", sa kojim je investitor uspeo da reši pitanje vlasništva, dok je ostatak lokacije i dalje problematičan.

- Do sada smo u praksi nailazili samo na otežavanje, umesto na olakšice. Posao sa minihidroelektranama je sada pod velikim znakom pitanja, a mnogo je novca uloženo u njega – kaže Bajković.


"Energy Solution" je za posao izgradnje dve minihidroelektrane odvojio više od 5 mil EUR. Prošle godine su potpisali Trojni memorandum o razumevanju sa Ministarstvom energetike i opštinom Arilje, koji nije obavezujući dokument, već je u pitanju samo pismo o namerama.

Novi zakoni donose rešenja?

Osim problema sa vlasništvom, investitori su se u prethodnom periodu suočavali i sa nizom drugih problema koji koče izgradnju minihidroelektrana.

- Među njima su mala kreditna sposobnost investitora, zatim delom usporena izdavanja saglasnosti, mišljenja i dozvola, a često i nepostojanje planske dokumentacije u smislu prostornih planova gradova i opština, detaljnih planova regulacije i drugo – kaže Vera Ražnatović.

- Problem je i što se deo lokacija nalazi u zaštićenom prostoru nacionalnih parkova. Zatim, katastar malih hidroelektrana je iz 1987. i nije obavezujući. Imajući u vidu zastarelost katastra restorno ministarstvo je pokrenulo projekat za izradu novog katastra za MHE, za čiju realizaciju su odobrena finansijska sredstva u okviru IPA 2013 programa – kaže naša sagovornica.

U Privrednoj komori smatraju da bi stvari za sve investitore u obnovljive izvore energije trebalo da se promene na bolje izmenama Zakona o energetici, koji je počeo da važi od ove godine, i primenom Zakona o planiranju i izgradnji.

- Stupanjem novog Zakona o energetici i izmenom i dopunom Zakona o planiranju i izgradnji već se osećaju prvi pozitivni efekti, međutim za efekte u punom obimu imaćemo pokazatelje tek nakon jednogodišnje primene ovih propisa u praksi – zaključuje Ražnatović.

N. C.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Energija, IT, Telekomunikacije

EPS pustio u rad mobilnu aplikaciju "Uvid u račun"

Elektroprivreda Srbije (EPS) pustila je u rad mobilnu aplikaciju "EPS Uvid u račun". Putem aplikacije, domaćinstva i mali kupci imaju mogućnost da na mobilnom telefonu, na veoma jednostavan način prate potrošnju električne energije, plate račune, provere mesečne zaduženja i uplate tri godine unazad, kao i da dobiju obaveštenja i ulože prigovor., saopštio je EPS. Mobilna aplikacija "EPS Uvid u račun" dostupna je korisnicima na

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.