NavMenu

Vina ženskih ruku delo - "Vinarija Aleksić" priprema penušavac i specijalnu rakiju od muskat hamburga

Izvor: eKapija Četvrtak, 16.04.2015. 16:36
Komentari
Podeli

Dragana Janjić i Maja AleksićDragana Janjić i Maja Aleksić
"Sve je počelo u Dalmaciji, gde je porodica generacijama stvarala vino. Tako je i deka Ilija iz Raštevića sa porodicom, kao i ostali dobri ljudi tog kraja, kreirao ukus za svoju dušu i uživanje svojih najiskrenijih prijatelja. U veselju i sreći imao je kuću punu dece. Među njima i svoju najstariju kćer, koja je put svoje ljubavi u cvatu lepote i mladosti našla u Vranju. Mestu gde sunce prkosi zalasku. Mestu u kome ljubav večno traje, noći hlade uzavrele dane, a dani kroje sunčane sudbine. Tu gde najlepše grožđe sunča svoje arome i čeka pravu priliku da svoje telo ukusa oslika u boci beskrajnih, neprekidnih lepota. I u srcu čoveka sa kojim je iznela dekinu viziju o tradicionalnom dalmatinskom pravljenju vina, a veliku strast prema vinu je prenela na svoje kćeri."

Ovako počinje priča o vinariji "Aleksić" i tri sestre koje su stvorile sada već prepoznatljivo vino, ženskih ruku delo.

Draganu (sada Janjić), Maju i Mariju na prvi pogled ljudi doživljavaju kao manekenke, kao nekoga ko se samo slika ispred gotovog proizvoda, ali se ubrzo, u razgovoru sa njima, može shvatiti da je reč o vrednim i ambicioznim mladim osobama koje su svu energiju usmerile na proizvodnju vina. Priča koju stalno prepričavaju je da im često traže da vide njihove nokte. Kada ispruže ruke, i sagovornici vide sređene nokte, ovi uzvrate "vi niste vinarke".

- Međutim kako prolazi vreme i kako smo plasirali dosta priča o ženskoj vinariji, ljudi dolaze i znaju za nas. Za njih je sad šok ako, na primer, dođu na sajam vina i na štandu zateknu muškarce - kaže za naš portal Maja.

Dalmatinska krv njihove majke bila je najveći razlog da upuste u vinsku avanturu.

- Mama je dolaskom u Vranje donela svu priču i ljubav o vinu. U Dalmaciji je to deo tradicije i kulture, dok u Vranju i dan danas možete sresti ljude koji nemaju toliko izgrađenu svest o vinu. Vino je na početku bio naš hobi. Onda se spletom okolnosti desilo da ja završim tehnologiju biljnih proizvoda, Dragana Ekonomiju, naša treća sestra je još mala, ali mislim da će upisati Marketing i time ćemo zaokružiti priču.

Glavni tehnolog je naravno žena, Jelena Živanović, za koju obično pitaju "pa gde su joj stomak i brkovi", verujući valjda stvorenom stereotipu o izgledu onih koje vina prave.

Stiže penušavo vino s juga

U ponudi imaju jedanaest etiketa. Sa vragolastim sjajem u očima, kažu da spremaju nešto novo, penušavo vino koje će biti autohtono, a koje će svetlost ugledati za dve godine. Na pitanje da li može penušavac da uspe na tržištu Srbije, kažu da je problem cena, budući da mi nemamo razvijenu kulturu pijenja penušavih vina.

- Potrudićemo se da našim penušavcem tu kulturu vratimo, a vodimo se idejom da kvalitet mora da opravdava cenu.

Pre penušavca sestre Aleksić spremaju i jednu rakiju. U šali kažu da će to biti ženska rakiju koja će parirati muškoj. Biće to loza od muskat hamburga.

Za sada, najprodavanije vino je rose "Barbara".

- "Barbara" oslikava sve nas tri. Ona je na velika vrata vratila rose među vina.

Degustacija i vinska tura

"Vinarija Aleksić" se nalazi na području sa najvećim brojem sunčanih dana, na samo 2km od najužeg centra Vranja i 500m od isključenja sa međunarodnog autoputa E-75. Put Vranja možete krenuti i na degustaciju vina u bariqque ili degustacionoj sali.

Maja Aleksić kaže da im je degustaciona sala i sam prostor vinarije na zavidnom nivou. Kapacitete sedećih mesta je oko 70, a kada se naprava velika stajaća tura onda tu bude i više, do 100 gostiju.

Kada je vinski turizam u pitanju, ove mlade vinarke daju svoj doprinos. Iako nemaju sopstvene smeštajne kapacitete, niti u skorijem periodu planiraju da ih izgrade, Aleksići sarađuju sa "komšijama" koji imaju svoje privatne apartmane.

- Mali problem je što kod nas dolaze gosti, koji su u tranzitu, oni koji idu ka Makedoniji ili Grčkoj, pa im je Vranje mesto za odmor - kaže Maja.

Inače, na kapljicu svraća dosta stranaca, ali ljubitelji vina dolaze i porodično, kada krene sezona godišnjih odmora. Među posetiocima najviše ima Slovenaca. Samo prošle godine 70% gostiju je došlo iz Slovenije, i to uglavnom putem je organizovanih tura, preko tamošnjih agencija.

Izvoz

Kapacitet vinarije je 500.000 litara, a proizvodnja je oko 150 do 200.000 u zavisnosti od godine. Izvoze oko 5% proizvodnje. Od prošle godine boce "kardaša", "barbare,", bonace" i ostalih krenuli su ka Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, zemljama regiona. Tu su i pregovori oko izvoza za Rusiju i Ameriku.

Kažu da je zabluda da vam u startu treba odjednom velika količina za ta tržišta i da srpska vina stoga nemaju šta da traže tamo.

- Dok vi na primer Amerikancima prodate jednu berbu, vi u međuvremenu spremite drugu. Jedino Kina zahteva neke enormne količine - objašnjava Dragana, najstarija među vlasnicama.

Zna se odakle stiže grožđe

Aleksići nemaju sopstvenih vinograda. Kada su krenuli sa vinarijom, ideja je bila da rade kooperaciju sa lokalnim vinogradarima.

- Vranje je nerazvijen kraj, ali ima pogodno zemljište za razvoj vinove loze. Stoga nam je bila ideja da ljudi iz našeg kraja proizvode grožđe i da imaju sigurnog kupca. Međutim to nije ispalo kao što smo planirali, pa deo otkupljujemo iz Srbije, a deo iz Makedonije.

Naše sagovornice kažu da je ono što sve buni činjenica da na etiketama nekih domaćih vina piše da su iz Srbije iako postoji dosta njih koja nisu z naše zemlje.

- Mi sve napišemo, ako je grožđe iz Makedonije, mi to stavimo na etiketu. Zato nas bodre i govore kako smo prve stavile detaljne informacije. Nadamo se da ćemo povući nogu da i ostale kolege tako deklarišu svoje proizvode.

Ako vas put nanese u radno vreme, do 17 časova, ne morate se najavljivati. Međutim, kako kažu, najava je poželjna, pogotovu ukoliko se opredeliti i da probate njihovu hranu, budući da restoran posluje namenski.

Jelena Đelić

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Finansije, IT, Telekomunikacije

Hrvatski Aircash stiže u Srbiju

Aircash, prvi hrvatski viševalutni gotovinski novčanik koji radi u državama Evropske Unije i u Švajcarskoj i ima million korisnika, najavio je dolazak na tržište Srbije. Ovo je za Bloomberg Adria potvrdio Hrvoje Ćosić, direktor kompanije. Izdavalac Aircash Mastercard prepaid kartice je licencirana institucija za elektronski novac s licencom Hrvatske narodne banke koja važi u svim državama EU. Upisani su u EU registar institucija za

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.