NavMenu

Vladislav Lalić, direktor kompanije IKEA za jugoistočnu Evropu - Koči nas birokratija

Izvor: Novosti Sreda, 15.04.2015. 13:28
Komentari
Podeli

Vladislav LalićVladislav Lalić
Već osam godina IKEA čeka na otvaranje svoje prve robne kuće u Beogradu. Pravni i administrativni poslovi i dalje koče dobijanje dozvola, a ni pola godine nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji sa Vladom Srbije i Gradom Beogradom i formiranja radne grupe, koja bi trebalo sve da ubrza, nije se, nažalost, odmaklo koliko je bilo planirano.

Iako postoji dosad najveća politička volja, izgubljeno je dragoceno vreme za preduzimanje ozbiljnih koraka u pripremnoj fazi investicije. Ako ubrzo ne dođe do značajnijih pomaka u rešavanju pravnih pitanja oko neophodne komunalne infrastrukture, kašnjenje može biti i veće. Istina, poslednjih nedelja krenulo se s "mrtve tačke", Vlada je donela neke važne odluke, ali to je tek jedan od koraka.

Ovo u razgovoru za "Novosti" kaže Vladislav Lalić, direktor za nekretnine i razvoj kompanije IKEA za Jugoistočnu Evropu.

Da li realno postoje šanse da dobijete građevinsku dozvolu tokom aprila?

- Da, postoje, ali mnogo toga još mora da se uradi pre nego što predamo zahtev. Da se, pre svega, ispune pravni i administrativni uslovi u naredne dve nedelje. Sam proces dobijanja dozvole za gradnju može da se završi vrlo brzo, po novom zakonu čak i za 25 dana, ali ako su ispunjeni svi preduslovi. Sada, "trošimo" poslednje dane da bi se IKEA otvorila u novembru 2016. godine kako je definisano potpisanim Memorandumom. Ako se ne reše svi aktuelni problemi, taj rok će sigurno biti probijen.

Šta najpre treba uraditi u pripremnoj fazi izgradnje?

- Broj jedan je svakako izmeštanje naplatne rampe u Bubanj potoku koja je pod ingerencijom "Puteva Srbije". Iako je za otvaranje IKEA centra u Beogradu to od suštinskog značaja, izmeštanje naplatnih kućica odavno je planirano po planu obilaznice i železničko-drumskog koridora. Želimo samo da se to ubrza. To se ne radi samo za potrebe IKEA-e, već za budući privredni razvoj tog dela Beograda. Rampa mora da se pomeri i kako bi se završio zadnji potez od 5,5 km obilaznice oko Beograda, jer tehnički nije izvodljivo da se obilaznica ulije u auto-put. Takođe, da bi se izmestila pruga iz centra grada zbog izgradnje "Beograda na vodi", mora da se probije tunel, koji se nalazi kod Bubanj potoka. Treći razlog za pomeranje rampe svakako je režim neplaćanja putarine, posebno za stanovnike Grocke i Vrčina. Dakle, rampa se ne izmešta samo zbog nas. Kada se reši pitanje dozvola, i svega što taj projekat nosi, taj posao može da se uradi za maksimalno 12 meseci, što i nije neki građevinski poduhvat.

Pitanje vodovoda je takođe od primarnog značaja za projekat?

- Vodovod Makiš-Mladenovac kapitalni je projekat grada Beograda, čija je izgradnja započela pre osam godina i stala. Iz njega treba da se napajaju sva podavalska sela, kao i naselja s leve i desne strane auto-puta i to je za nas bitno, jer rešava pitanje vode koju ćemo koristiti za našu robnu kuću. Naravno, to je nešto bez čega ne može da se otvori bilo koji privredni objekat.

Neophodne su i pristupne saobraćajnice kako bi robna kuća funkcionisala.

- Da, zato je zadužena Direkcija za gradsko građevinsko zemljište i mi smo pred potpisivanjem ugovora. Na osnovu novog zakona o izgradnji, IKEA je finansijer i graditelj te infrastrukture. Veoma je bitno da se taj ugovor sa Direkcijom potpiše što pre, da se reše druga otvorena pitanja kao što je izmeštanje rečice koja prolazi kroz naš plac, da se to zemljište pripremi i da postoji pravni osnov kako bismo mogli da počnemo izgradnju tih saobraćajnica.

Zašto IKEA toliko dugo čeka da uđe na srpsko tržište?

- Retko koja firma ima toliko istrajnosti i upornosti da čeka na otvaranje od 2007. godine kada je počela da radi regionalna kancelarija IKEA u Srbiji. Moramo biti realni, ovo nije ni Kina, ni Rusija, ovo je malo tržište i mi koji radimo na određenim pozicijama u kompaniji, poreklom sa ovih prostora, koristimo svoj kredibilitet i veliku želju kako bi IKEA ušla u Srbiju. Ponavljam, retko bi koja kompanija, koja posluje na svim kontinentima osim Latinske Amerike, sa 28,7 mlrd EUR godišnjeg prometa i ukupno 147.000 zaposlenih toliko čekala. Ali kada IKEA ulazi na neko tržište ima vrlo složene i detaljne procedure, analize tržišta, lokacije... Sve se detaljno radi, jer nije došla na pet, već na 50 i 100 godina.

Da li neko pokušava da vas opstruira?

- Postoje pravne smicalice i mi jednostavno nismo na to navikli. Ne možemo reći da li je to interesna grupa ili fizičko lice, ali činjenica je da to i dalje postoji i mi smo na to ukazali nadležnim institucijama. Nikada do sada nismo tako detaljno govorili o problemima i samoj situaciji, kao sada u ovom intervjuu, ali počelo je da nas izdaje strpljenje.

OBJEDINjENA PROCEDURA

Jedan od uzroka zastoja u projektu IKEA je nedostatak koordinacije unutar same Radne grupe.

- Memorandumom o saradnji objedinjena je procedura projekta. Formirana Radna grupa sa IKEA-om je pilot-projekat, prvi put se takav princip rada koristi. Takođe, IKEA je odnedavno uključena kao projekat Delivery Unit za infrastrukturu i kao takva dobila je neophodnu podršku Vlade. Do sada je glavna kočnica bio nedostatak efikasnog koordinatora, osobe koja ima neophodni mandat i koja bi se na dnevnoj osnovi operativno bavila projektom. To znači da bi po potrebi istog dana kontaktirala sa ministarstvom, "Srbija putevima", "Elektrodistribucijom" ili "Vodovodom" i time koordinirala rad svih institucija i rešavala relevantne probleme za investitore... Trenutno postoji takva osoba u Radnoj grupi, koja ima nedvosmisleni stručni legitimitet.

NE TRAŽIMO POVLASTICE

Često se u javnosti čuje da IKEA hoće sve besplatno da dobije.

- To je zaista jedna velika zabluda. Mi smo po tržišnim uslovima došli do zemljišta na kom planiramo izgradnju, a sada predstoji izgradnja kompletne infrastrukture, koju mi takođe finansiramo. I nikada nismo tražili nikakve subvencije. Dakle pridržavamo se strogo važećih zakona na tržištu.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Građevina, Turizam, sport, kultura

U Rakovici u planu novi sportsko-rekreativni kompleks na 20.000 m2 - Moguća gradnja bazena, terena, akva parka...

Na području između trase železnice, Ulica Sretena Popovića, 13. oktobra i obilaznice oko Beograda u Rakovici, predviđena je izgradnja sportsko-rekreativnog kompleksa, umesto ranije planiranih privrednih zona, vidi se iz Plana detaljne regulacije za ovo područje, koji je beogradski Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove stavio na rani javni uvid. Povod za novi plan, kako se navodi, predstavlja inicijativa gradske opštine Rakovica

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.