NavMenu

Kostolac jača naše kilovate - Srbija će se za višak električne energije u 2015. okrenuti samo ka "Kostolcu"

Izvor: Novosti Utorak, 07.04.2015. 15:02
Komentari
Podeli
TE "Kostolac" (Foto: te-ko.rs)TE "Kostolac"
Srbija će se za višak električne energije ove godine okrenuti samo ka TE "Kostolac". Planirani kapitalni projekti u energetici za 2015. godinu, na rudnicima, po kopovima i ostalim pogonima, mahom su propali zbog novca koji je potreban da se izdvoji za posledice od prošlogodišnjih poplava. Tako će jedini projekat koji će započeti u našoj zemlji, a koji bi trebalo za pet godina da donese 350 megavata struje, biti TE "Kostolac B3", a dodatnih 33 megavata dobićemo samo još iz energije vode.

Pripreme za prvu termoelektranu posle 25 godina, koja će biti izgrađena u Srbiji, teći će tokom cele ove godine da bi izgradnja konačno i počela u decembru 2015. ili janurau 2016. godine.

- Kredit težak 608 mil USD, za ovu elektranu, prvu posle 30 godina u Srbiji, koju uzimamo od Kineza, usvojio je i Nadzorni odbor javnog preduzeća "Elektroprivreda Srbije" i tako stavio i poslednji proceduralni paraf na izgradnju ove termoelektrane - rekao je Goran Horvat, direktor TE "Kostolac".

- Na ovom poslu ćemo angažovati novih 600 ljudi. U toku su pregovori sa kineskim partnerima oko toga koliko će naših firmi učestvovati u poslu.

Uz novi blok će paralelno početi i proširenje proizvodnih kapaciteta kopa "Drmno" sa devet na 12 miliona tona uglja. Celokupan projekat vredi 715,6 mil USD, a ugovorena cena bloka je 1.440.000 EUR po megavatu snage.

Plan ostalih investicija za termoelektrane i kopove za 2015. godinu, u koji su "Novosti" imale uvid, pripreman je u otežanim poslovnim okolnostima, kada nam još prete posledice poplava.

- Ogromne su štete nanete EPS i njegovim privrednim društvima, kao što su "Kolubara", TENT, "Kostolac", "Đerdap" i "Drinsko-limske hidroelektrane", kao i pojedinim privrednim društvima za distribuciju električne energije - navodi se u planu za 2015. godinu.

- Za kop "Drmno" najvažniju aktivnost na ovom površinskom kopu u 2015. godini predstavlja odbrana kopa od voda, za šta je u ovoj godini predviđeno 641,33 miliona dinara. Takođe, ugovoreni kredit za revitalizaciju bloka B 1 sa rekonstrukcijom elektrofiltera staje devet milijardi dinara.

Ipak, kako Evropa ne gleda baš blagonaklono na proizvodnju struje iz teških izvora energije, odnosno termoelektrana, Srbija mora da se okrene obnovljivim izvorima energije.

- Voda teče, a mi taj izvor ne koristimo - rekao je profesor elektroenergetike Nikola Rajaković. - Naš hidropotencijal je veliki, pogotovo na rekama poput Ibra, Velike Morave i Drine. Struju ćemo morati da pravimo iz ovih izvora. Takođe, poslednja kretanja na tržištu pokazuju da je solarna energija po kilovat-času postala konkurentna struji dobijenoj iz elektrana. Tako je u barem deset zemalja Evropske unije. Pravićemo kilovate od uglja još nekoliko godina, ali onda ćemo morati da se preusmerimo.

Ipak, kako je za ove projekte potrebno naći i ulagača, malo je onih koji će u 2015. godini i početi da grade. Među njima je izgradnja hidroelektrane "Brodarevo 2", za koju je nadležno ministarstvo dalo dozvolu za gradnju kanadskoj kompaniji RKK. Hidroelektrana ima kapacitet 33,1 megavata, a investitor je dobio koncesiju na 30 godina.

Brana, tunel i put

Ukupni troškovi izgradnje celokupnog pogona "Brodarevo" procenjeni su na 185 mil USD, odnosno 3,13 mil USD po megavatu. Troškovi će otići na izgradnju novog puta i tunela, a sama gradnja hidroelektrane "Brodarevo 2" treba da traje tri godine, dok se za gradnju "Brodareva 1" predviđa rok od četiri godine.

Male elektrane čekaju red

Investitori su pre dve godine poslali pisma zainteresovanosti za više od 300 malih hidroelektrana u Srbiji. Ipak, pokazalo se da ni jedna od njih nije zaživela na rekama širom zemlje. Investitori su najviše bili zainteresovani za male hidroelektrane u Arilju, Bajinoj Bašti, Prijepolju, Ivanjici. Problem je u većini slučajeva komplikovana procedura dobijanja dozvola, mešetarenje kod kupovine zemljišta u opštinama, kao i otvorena prodaja dozvola.

Takođe, poslednja analiza "Srbijavoda" pokazala je da od 600 lokacija na kojima bi trebalo da se grade male brane na vodi, svega 10% je u pogodnom stanju za izgradnju.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.04.2024.  |  Industrija, IT, Telekomunikacije, Zdravstvo

Saradnja sa kompanijom Merk na podsticanju inovacija u Srbiji

Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović i direktor za Srednju Evropu i senior potpredsednik u kompaniji Merk Fransoa Feg potpisali su u Vladi Srbije Memorandum o razumevanju, koji je važan za nastavak strateške saradnje sa BIO4 kampusom. Begović je ocenila da je ovaj memorandum potvrda partnerstva na polju biomedicine, biotehnologije i nauke u Srbiji, izrazivši zadovoljstvo time što se jedna od najvažnijih

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.