NavMenu

Koncesionari "sleću" na beogradski aerodrom

Izvor: Politika Petak, 03.04.2015. 09:59
Komentari
Podeli
Aerodrom "Nikola Tesla", Beograd (Foto: Teodora Brnjoš)Aerodrom "Nikola Tesla", Beograd
Kako će se ubuduće finansirati Aerodrom "Nikola Tesla"? Da li će dobiti koncesionara ili novog vlasnika? Odgovor na ova dva pitanja trebalo bi da predloži državna radna grupa koju je vlada formirala krajem prošle nedelje sa zadatkom da utvrdi strateške pravce razvoja beogradske vazdušne luke.

– Postupak utvrđivanja najpogodnijeg modela finansiranja razvoja započet je, ali ne postoji unapred određen termin privatizacije, niti se sa sigurnošću može tvrditi da će biti privatizovan i po kom modelu – kažu u Ministarstvu građevine, saobraćaja i infrastrukture.

Mada je Zoran Ilić, pomoćnik ministra za vazdušni saobraćaj, nedavno izjavio da je do sada razmatrana samo koncesija, jer se država time ne odriče vlasništva.

Uostalom i naša vlada je u Memorandumu MMF-u navela da će tokom ove godine razmotriti mogućnost za dugoročnu koncesiju. Prema tom dokumentu u maju bi trebalo da bude doneta odluka o rekonstrukciji i proširenju kapaciteta aerodroma. U ministarstvu ne kriju da potencijalnih investitora ima iz svih krajeva sveta – od zapadne Evrope, Turske, Bliskog do Dalekog istoka.

Priče o privatizaciji beogradskog aerodroma počele su već posle ekspozea premijera po sastavljanju nove vlade, kada je najavljena privatizacija javnih preduzeća. Javno su izrazili interesovanje i iz Evropske banke za obnovu i razvoj, koja po pravilu u preduzeća ulazi samo kao manjinski akcionar, ali se spominju i nemačke i arapske kompanije. Kada je prošlog leta nemačka kompanija "Fraport" kupila ljubljanski rečeno je da ta kompanija merka i beogradski aerodrom. Kao jedan od zainteresovanih u javnosti je spominjan i "Etihad Airways". Pošto je taj avio-gigant iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, preuzeo manjinski paket, ali i kompletno upravljanje "Jatom", koji je preimenovan u "Air Serbia", objavljeno je da su kompanije iz te zemlje zainteresovane da preuzmu i sam aerodrom.

Međutim u vreme kada su Slovenci prodali svoj aerodrom mediji su pisali da naša vlada nije spremna da aerodrom proda, već da joj je bliža opcija da ga investitoru da pod koncesiju na najverovatnije 20 godina, tokom kojih bi on imao pravo da ubira sav prihod. Zauzvrat, država bi zahtevala da ulagač u Surčinu izgradi drugu pistu, treći terminal koji bi koristila isključivo "Air Serbia", obnovi prvi terminal, izgradi hotel i najveći regionalni kargo centar. Ukupan iznos ovih investicija bio bi, prema tim procenama, oko 1 mlrd EUR.

Kada je reč o proceni vrednosti beogradske vazdušne luke u resornom ministarstvu navode da u ovom trenutku jedina zvanično procenjena vrednost jeste njegova berzanska vrednost.

Država je vlasnik 83% akcija aerodroma. Ostatak akcija pripada građanima. Inače, cena akcija beogradskog aerodroma skočila je u proteklih godinu dana čak 105%.

Aerodrom "Nikola Tesla" u protekloj, 2014. godini, napravio je do sada najbolji rezultat u svojoj istoriji, ostvarivši neto dobit od 27 mil EUR, naglašavaju u ministarstvu. Takođe, u 2014. godini rekordnih 4,6 miliona putnika koristilo je usluge beogradskog aerodroma, što je povećanje 31% u odnosu na 2013. godinu.

Premijer Aleksandar Vučić krajem prošle godine izjavio je da aerodrom zahvaljujući uspešnom poslovanju "Air Serbia"-e, sada vredi tri puta više nego pre godinu dana, te da je plan da se tokom 2015. radi na pronalasku koncesionog partnera.

– Mi taj aerodrom koji vredi 250 mil EUR, sada za koncesiju možemo da uzmemo, i gledaćemo da to sledeće godine i radimo, 500 do 600 mil EUR. Plus milijardu u investicijama i to uz raskidni uslov – istakao je Vučić.

Iako je aerodrom jedno od malobrojnih državnih preduzeća koje u kontinuitetu pravi dobit, ni ono nije bez problema. U poslednjih desetak godina za ovu kompaniju vezano je više afera, a na optuženičkoj klupi su završili jedan ministar i tri generalna direktora. Takođe, rukovodstvo se po pravilu postavljalo partijskim putem, a očigledan je i politički uticaj na poslovanje kompanije tako što se godinama toleriše neplaćanje obaveza od najvećeg klijenta, "Jata", a kasnije "Air Serbia"-e, što veoma umanjuje rezultate ovog preduzeća.

- Prema godišnjem izveštaju aerodroma za 2013. godinu, ispravka vrednosti potraživanja, drugim rečima obezvređena potraživanja za koja su male šanse da se naplate, iznosila su 4,3 milijarde dinara. Od toga 4,28 milijardi dinara (37,8 mil EUR) odnosi se na "Air Serbia"-u, navedeno je u finansijskoj analizi ovog preduzeća.

Činjenica da su male šanse da će se nekom isplatiti da napravi novi aerodrom u okolini Beograda čini Aerodrom "Nikola Tesla" prirodnim monopolistom, slično kao što su to dalekovodi, železnička infrastruktura ili vodovodi. A privatizacije prirodnih monopolista svuda su u svetu škakljiva tema.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.