NavMenu

Bez većeg izvoza - bankrot

Izvor: Tanjug Utorak, 31.03.2015. 16:20
Komentari
Podeli
Postojeća ekonomska politika koja se već 14 godina vodi u Srbiji onemogućava rast proizvodnje i izvoza. Mi o novoj ekonomskoj politici pričamo, ali je nemamo godinama - naveo je direktor "Tarketta" Nikola Pavičić u utorak (31. mart 2015. godine) na predstavljanju istraživanja "Biznis Info Grupe" o najuspešnijim kompanijama.

Već 14 godina, naveo je on, ekonomska politika Srbije se zasniva na visokim kamatama, veštački jakom dinaru i visokim porezima.

- To je suština. Takvom ekonomskom politikom smo uništili svoju proizvodnju i ostali bez izvoza - rekao je Pavičić i upozorio da je stvarnost Srbije prilično sumorna, jer imamo mali izvoz, veliki uvoz i zato veliki spoljnotrgovinski deficit.

On je rekao da je u 2013. i 2014. godini Srbija uvezla robu za 41 mlrd USD, a izvezla za 29 mlrd USD.

Taj spoljnotrgovinski deficit od 12 mlrd USD, objasnio je on, pokriven je sa 5 mlrd USD doznaka naših radnika iz inostranstva, skromnim direktnim investicijama, dok je čak sedam milijardi pokriveno novim zaduživanjem.

- E, to vam je naša stvarnost i realnost - ukazao je direktor "Tarketta".

Pavičić je rekao da se u Srbiji izbegava odgovor na jedno od najvažnijih pitanja - kako promeniti kamatni sistem.

- Rešavanje ovog problema je preče od preduzeća gubitaša kojima se bavi cela zemlja - rekao je Pavičić.

Za promenu kamatnog sistema postoje dva rešenja, smatra on - vratiti se dinaru tako što bi se zakonom zabranilo kreditiranje sa valutnom klauzulom ili uvođenje evra.

- Nema zemlje na svetu koja je rasla sa ovako visokim kamatama, niti sa veštački jakom valutom kakva je dinar - rekao je Pavičić.

Predsednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović smatra da ne možemo dekretima zabranjivati korišćenje strane valute, već se taj cilj na duži rok može postići ako se nastave strukturne reforme.

- Ono što je potrebno, jeste da ljudi imaju poverenje u valutu. A koliko vas štedi u dinarima? Da bi se to promenilo, morale bi da prethode strukturne reforme - rekao je Vlahović.

"Fiat" jedini relevantni izvoznik

Srbija, osim "Fiata", nema nijednog drugog velikog izvoznika, rezultati su istraživanja "Biznis info grupe" u kojem se navodi da je sa stanovišta šireg tržišta ovo jedini relevantni izvoznik budući da izvozi više od 1 mlrd EUR godišnje.

Profesor na Univerzitetu Singidunum Zoran Jeremić ocenio je da je veoma loše to što Srbija ima samo jednog velikog izvoznika.

- To ukazuje na visok rizik, jer postoji velika zavisnost izvoza od jednog učesnik - rekao je on pri prezentaciji istraživanja "Biznis info" grupe o najuspešnijim preduzećima koje je zvanično predstavljeno u Tanjugovom Press centru u saradnji sa Fondacijom Konrad Adenauer.

On je istakao da u kategoriji od 400 mil EUR do milijarde nema izvoznika.

U istraživanju "Biznis info grupe" objavljen je i spisak najvećih neto izvoznika u prošloj godini, a na kome su tri najveće kompanije "Fiat automobili Srbija", "HIP Petrohemija" i "Yura korporacija".

Prvi na listi najvećih izvoznika u ovoj publikaciji, odnosno kompanija koje više izvoze nego što uvoze u 2014. godini je FAS iz Kragujevca koji je realizovao izvoz vredan 1,36 mlrd EUR i uvoz od 929 mil EUR.

"HIP Petrohemija" iz Pančeva, koja je u restrukturiranju, imala je izvoz vredan 148, a uvoz 21 mil EUR. Na trećem mestu je "Yura korporacija" iz Rače sa 119 mil EUR izvoza u prošloj godini i 42 mil EUR uvoza.

"RTB invest" je na četvrtom mestu, zatim "Sojaprotein" iz Bečeja, na šestom mestu je "Hemofarm" iz Vršca sa 149 mil EUR izvoza i 89 uvoza i na sedmom mestu je "Yugoimport SDPR" sa 67 mil EUR izvoza i 12 mil EUR uvoza.

Istraživanje "Biznis info grupe" je pokazalo i da je od 100 najvećih izvoznika u Srbiji oko trećina istovremeno na listi 100 najvećih uvoznika.

Govoreći o sektorima u kojima postoje najveći potencijali za povećanje neto izvoza, Jeremić je naveo prehrambeno-prerađivačku industriju, autokomponentaše i proizvodnju električnih aparata.

Za "Železaru" Jeremić kaže da je ta kompanija u 2008. godini ostvarilo rekordan izvoz od 877 mil EUR i uvoz od 601 mil EUR, ali je posle toga neto izvoz bio veoma mali, a poslovni rezultati sve lošiji.

- Neće biti lako podići proizvodnju i izvoz Železare na taj nivo - konstatovao je on.

On je rekao da čak i da "Železara" dobije strateškog partnera i počne profitabilno da posluje, što se tiče neto izvoza ne može se očekivati značajan efekat iako bi efekat na rast BDP bio značajan.

U publikaciji je navedeno da su subvencije za privlačenje investitora, ipak, bile neophodne i da bez njih ne bi bilo ni ovo malo investicija.

- Mada je bilo dosta promašenih i nepotrebnih subvencija, tamo gde su privučeni strani investitori orijentisani na izvoz i na nove tehnologije, efekat je vidljiv.

Govoreći o firmama u restrukturiranju, on je rekao da 17 najvećih izvoznika ostvaruje izvoz vrednosti od 423 mil EUR, ali da su i njihovi gubici na tom nivou.

Predsednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović ocenio je da su na listi deset najvećih izvoznika gotovo svi strani investitori.

- Izuzetak je sektor poljoprivrede, odnosno proizvodnja hrane gde je kod nas prisutno nekoliko velikih i jakih domaćih kompanija, ali koji svoj razvoj baziraju na angažovanju inostranih, pozajmljenih ili kapitalnih sredstava - rekao je on.

U prošloj godini, kako je Vlahović ukazao, iznos stranih direktnih investicija bio je na istom nivou kao u 2013. godini kada je ostvaren jedan od istorijskih minimuma.

- Nominalno, SDI u 2014. su iznosile 1,3 mlrd EUR, ali kada od tog iznosa odbijete iznos reinvestirane dobiti kompanija koje su već investirale u Srbiju, onda ćete doći do iznosa koji je približan ostvarenom u 2013. godini, a to je 700-750 mil EUR - objasnio je Vlahović.

On je objasnio da jedan od ključnih razloga za ovako nizak priliv SDI treba tražiti u okruženju. Međutim, Vlahović je ukazao i da postoji još čitav niz strukturnih projekata koji se moraju realizovati u narednom periodu, a da je ključna reforma javnog sektora. Istakao je i da je neophodna reforma javnih preduzeća koja će omogućiti uklanjanje svih prepreka za uspešno konkurentno poslovanje.

Mora se, kazao je Vlahović, povećati nivo javnih investicija koji je u prethodne dve godine bio na istorijskom minimumu i iznosio svega 2,5% BDP-a godišnje na 3,5% BDP-a godišnje.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Saobraćaj

Raspisan tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica

Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća

eKapija+

Vidi sve
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.