NavMenu

Javni poziv za privatizaciju PKB-a sredinom 2015.

Izvor: Tanjug Nedelja, 08.03.2015. 17:08
Komentari
Podeli
Javni poziv za privatizaciju "Poljoprivredne korporacije Beograd" (PKB) očekuje se sredinom ove godine, a cela transakcija bi mogla biti gotova u četvrtom kvartalu 2015, izjavio je Tanjugu generalni direktor PKB-a Dragiša Petrović.

PKB je velika kompanija koja i sada funkcioniše na zadovoljavajući način, pa su za nju zainteresovani brojni investitori, istakao je Petrović.

Do sada je, kaže Petrović, zvanično PKB posetila samo kineska delegacija, a direktnih pregovora sa potencijalnim kupcima za sada nije bilo.

- Interesovanje je veliko, što se vidi i po broju pristiglih pisama o zainteresovanosti. Naravno, ta pisma o zainteresovanosti nisu ograničavajuči faktor i ne sprečavaju da se još neko ko je zainteresovan javi za kupovinu imovinskog paketa - naveo je Petrović.

On podseća da je Skupština PKB-a krajem februara izabrala privatizacionog savetnika koji treba da napravi paket za prodaju imovine.

Posle toga, dodao je, vlasnik, odnosno Grad Beograd treba da usvoji taj paket, a zatim sledi raspisivanje javnog oglasa, prikupljanje ponuda, odabir najboljeg ponuđača, pregovori sa najboljim ponuđacem i zaključivanje ugovora o prodaji.

Grad Beograd je, podseća, 30. decembra doneo odluku o modelu i metodu privatizacije PKB-a, i to kroz model prodaje dela imovine Subjekta privatizacije, metodom javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem.

- Zamišljeno je da se napravi imovinski paket koji će u sebi sadržati dovoljno poljoprivrednog zemljišta za održavanje stočarske proizvodnje na ovom nivou, životinje, mehanizaciju, objekte koji su vezani za poljoprivrednu proizvodnju i broj zaposlenih koji je potreban da to sve funkcioniše na jednom dobrom nivou- pojasnio je Petrović.

Čelnik PKB-a je kazao da PKB sadatrenutno, sa zavisnim društvima, ima 2.108 zaposlenih, a u samom PKB-u broj je nešto manji - 1.900.

Petrović je istakao da je kompanija u 2014. godini ostvarila značajan rast poslovnih prihoda od oko 8% u odnosu na prethodnu godinu (izraženo u evrima).

On je precizirao da je PKB u 2014. godini zabeležio oko 54 mil EUR prihoda, a u 2013. godini 50 mil EUR.

- Poslovne rashode, koji su nažalost ovde "neelastični", držali smo na istom nivou, odnosno relno su manji oko 3% u odnosu na 2013.godinu - napomenuo je Petrović.

Petrović je istakao da su dobri rezultati ostvareni i u proizvodnji mleka, koja je u 2014. iznosila 65,4 miliona litara i bila je za 5% veća nego 2013.

- Ono što je takođe interesantno da je PKB korporacija jedini proizvođač mleka, koji je u toku prošle godine ostao bez celokupnog iznosa premije za mleko, donošenjem pravilnika Ministarstva poljoprivrede, mi smo praktično ostali prošle godine u odnosu na prethodne godine, "zakinuti" za više od tri mil EUR - kazao je Petrović.


On je podsetio da je PKB u prethodnih nekoliko godina uložila više od 10 mil EUR u farmu muznih krava koja je među najsavremenijim u ovom delu Evrope, a ulagalo se i u sisteme za navodnjavanje čiji je ukupni kapacitet 5.600 hektara.

U PKB se trenutno obrađuje oko 21.000 hektara zemljišta, a oko polovine od toga služi za proizvodnju stočne hrane.

Što se stočarske proizvodnje tiče, PKB ima oko 22.000 grla goveda, od čega oko 9.000 muznih krava. PKB je aktivirao i farmu svinja i očekuje da u toku ove godine isporuči 9.000 tovljenika.

Taj poljoprivredni gigant ima i farme sa 20.000 koka nosilja i 2.000 ovaca. Osim toga, PKB ima fabriku stočne hrane, koja trenutno radi sa 30% kapaciteta.

PKB takođe ima svoja zavisna preduzeća - veterinarsku stanicu sa dovoljnim brojem veterinara, koji pokrivaju praktično kontrolu proizvodnje u PKB-u, setifikovanu "Ekolab" laboratoriju koja pored toga što radi za PKB, radi i na trzištu i za druge, PKB avijaciju i Institut Agroekonomik koji ima svoje sorte semena određenih kultura.

PKB se prošle godine sertifikovao i za ISO standarde, HACCP i Global gap.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.