NavMenu

Apartmani menjaju hotelske sobe - Novi igrači u tesnoj tržišnoj utakmici značiće žestoku borbu hotelijera za goste

Izvor: eKapija Sreda, 25.02.2015. 12:02
Komentari
Podeli

Borba za svakog gosta, koja hotelijere čeka u narednim godinama, ličiće na pravu gužvu u šesnaestercu. Osim konkurencije u vidu novih hotela, u tržišnu utakmicu se uključio i veliki broj nekategorisanih objekata koji nižom cenom, sličnim nivoom komfora i većom neposrednošću, postaju prvi izbor turista, čak i poslovne klijentele koja je dosad bila "rezervisana" za hotelski smeštaj. Novonastala situacija zahteva novu taktiku - ponudu prilagodljivu svakom turisti, pa će osim izazova vezanih za poslovanje i upravljanje troškovima, hotelijeri morati da nađu načine kako da novim uslugama i sadržajima steknu tržišnu prednost.

Ponuda dobra, a biće još bolja

U poslednjih 5 godina u Srbiji je otvoreno 77 novih hotela (ukupno ih posluje 328), a samo u Beogradu, kao najvećem gradilištu, očekujemo da uskoro počnu da rade i neki od najvećih svetskih lanaca poput "Marriot" ili "Hilton" hotela. Interesovanje investitora ukazuje da u srpskoj prestonici ima mesta za još smeštajnih kapaciteta. Saglasna je i struka. Georgi Genov, direktor Poslovnog udruženja hotelsko ugostiteljske privrede Srbije HORES, stava je da Beogradu nedostaje bar 10.000 ležaja.

- Ukoliko se izgrade hoteli, oni će raditi i na privlačenju turista, a ako Prag sa 1.200.000 stanovnika ima oko 70.000 kreveta, onda je Beogradu, sa 2 miliona, zaista malo 7-8.000 u hotelskom i oko 3.000 ležaja u privatnom smeštaju.

Ono što Beogradu, a i Srbiji nedostaje, smatra naš sagovornik, su superior hoteli najviše kategorije, kao i hoteli manjih kategorija, naročito sa 3***. Ponuda hotela je više namenjena individualnim poslovnim turistima, pa je najviše hotela sa 4****, dok su hoteli sa 3*** sa aspekta broja smeštajnih jedinica nedovoljni za prijem turističkih grupa.

- Beograd nema nijedan hotel koji može da primi jedan čarter avion od 200 putnika za smeštaj. Slična situacija je i u Srbiji - izraženi su hoteli visoke i niske, ali nedostaju kapaciteti srednje kategorije. Ukoliko neko želi da napravi dobar posao i sa aspekta dovođenja turista, onda su potrebni ekonomski hoteli za turističke grupe, zbog čega je potrebno više investirati u njih – smatra naš sagovornik.

Genov podseća da je poslednjih godina izvršeno nekoliko veoma dobrih transformacija hotelskih preduzeća u Srbiji, gde su investitori uložili velika sredstva i modernizovali kapacitete, poput hotela "Izvor" u Aranđelovcu, "Crowne Plaza" u Beogradu, privatizacije hotela "Mona" na Zlatiboru ili "Grand"-a na Kopaoniku. To su primeri koji su povukli ostale hotele u rekonstrukciju kako bi povećali svoj nivo i standard, tako da možemo biti zadovoljni hotelskom ponudom u Srbiji koja po kvalitetu konkuriše, čak i prednjači, među ponudom hotela u regionu.

- Cenovno se nalazimo na sredini, ili pak bliže višim cenama smeštaja. Kritika je da su cene visoke, ali njih određuje tržište i hoteli se upravljaju prema ponudi i tražnji.

Ko pre devojci...

(Foto: Rajko Karišić)
Međutim, udoban, luksuzan smeštaj i dobra lokacija turistima, ali i poslovnoj klijenteli, dostupni su i u sve većem broju apartmana i privatnog smeštaja koji se izdaje. Na Bukingu (booking.com) je u ponudi 256 kategorisanih i gotovo 500 nekategorisanih objekata u Beogradu, a kako srpska prestonica i Srbija postaju interesantne destinacije za turiste iz celog sveta, tako i iznajmljivanje kuća, stanova i soba postaje sve unosniji biznis.

Na jednom od najpopularnijih sajtova za turiste Airbnb.com (Air, Bed & Breakfast) u strogom centru Beograda možete pronaći prenoćište i za 25 EUR, dok je cena najjeftinijeg hotelskog smeštaja duplo veća. Osim komfora, domaćini u ovakvim objektima gostima ostavljaju i sitne detalje koji su im potrebni, poput šećera ili kafe, na raspolaganju im je i mašina za veš, kao i druge udobnosti koje gostima čine da se osećaju kao kod kuće. Ovo je direktno uticalo i na promet beogradskih hotela - popunjenost smeštajnih kapaciteta (ležaja) u srpskoj prestonici bila je 31,8% u prvih 10 meseci prošle godine, dok je iskorišćenost soba bila malo viša - oko 40% (svetska popunjenost ide na 50%).

- Procenat zauzeća u hotelima opao je upravo zbog otvaranja velikog broja apartmana, koji se nalaze u istoj ponudi na rezervacionim sistemima sa hotelima, po cenama koje su znatno niže, odnosno, nekonkurentne u odnosu na cene koje nude hoteli – kažu u beogradskom hotelu "Townhouse".

Ovaj hotel ostvario je u prošloj godini 7.000 noćenja. Generalno, kažu, nisu nezadovoljni, ali je 2014. bila za nijansu lošija od 2013. godine, pre svega zbog nekontrolisanog otvaranja novih smeštajnih kapaciteta različitih vrsta i kategorija.

Direktor HORES-a podseća da to nije problem samo u Srbiji, ali da hoteli imaju razloga da se bune, budući da se ne vodi do kraja evidencija o poslovanju i načinu izdavanja takvih objekata.

- Dešava se da neko kategoriše jedan, a izdaje još 5 apartmana, koji nisu kategorisani. Uz to, oni su cenovno konkurentni, i imaju znatno niže troškove održavanja kad nemaju goste, za razliku od hotela, čiji su izdaci i u ovakvim slučajevima prilično visoki – naglašava Genov.

U Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija kažu da su svesni da sivo tržište postoji i da će u narednom periodu pokušati da izmenama Zakona o turizmu utiču na to, prvenstveno kroz spuštanje određenih ingerencija.

- Pokušaćemo da uključimo lokalne inspekcije i pojačamo nadzor kako bismo smanjili sivu zonu turista – ističu nadležni, ali dodaju i d hotelijeri moraju razumeti da je na snazi tržišna utakmica i da svoj tržišni segment moraju potražiti kroz cenovnu politiku i pružanje usluge više.

- Sigurno da nije lako, ali svi smo mi turisti i sve zemlje u koje putujemo imaju privatan smeštaj. Grad kao što je Beograd mora da ima ponudu za različite vrste turista. Mladi ljudi, studenti, sigurno očekuju različit smeštaj od poslovnih ljudi. Mi ćemo samo pokušati da privatni smeštaj ne pravi nelojalnu konkurenciju hotelijerima izbegavanjem plaćanja boravišne takse i nekih drugih taksi, ali moramo svima obezbediti iste uslove za rad – kažu u Ministarstvu.

hotel Ateljea vina "Šapat (Foto: sapat.rs)hotel Ateljea vina "Šapat
Do poslednjeg minuta...

Već u 2015. hoteli će morati da "zaigraju" najbolje što znaju.

- Hotelski biznis nije toliko profitabilan i ima duži rok vraćanja uloženih sredstava – kaže nam Miroljub Aleksić, vlasnik "Alco grupe". Jedino masovnošću, visokom popunjenošću i privlačenjem dobrostojeće klijentele možete napraviti profit, a za to je potrebna vrhunska ponuda i usluga na svetskom nivou. Mi se trudimo da ponudimo više od onoga što je neophodno za tu kategorizaciju i taj nivo, po nižoj ceni i tu vidimo našu šansu.

Da bi se povećao promet i popunjenost kapaciteta u hotelima, Genov smatra da je neophodna organizacija velikih događaja.

- Moraće da dođe i do udruživanja samih hotela i da se uz pomoć države, turističkih organizacija i udruženja organizuju veliki skupovi u Beogradu, jer smo videli šta je nekoliko takvih manifestacija značilo za hotele – odmah su puni.

- Uz to, hotelijerima ostaje i borba da sadržajima poput velnes i usluga kongresnog turizma, ili dobrom ponudom hrane u restoranima, privlače goste u svoj hotel, razvijaju neposrednije odnose sa njima i stvaraju atmosferu da se osećaju kao kod kuće, a neophodno je raditi i na sve popularnijem eko menadžmentu – precizira naš sagovornik.

Izazov za hotele biće i kako se nositi sa novim troškovima. U HORES-u podsećaju da je grad Beograd nedavno doneo novu uredbu o parkingu, po kojoj hotel treba da plati oko 3,5 miliona dinara za 3 parking mesta - lokalnu taksu koja je do sada bila besplatna.

Cenovna politika hotelijera zavisiće i od PDV-a na hotele. Trenutnih 10% na noćenja je podnošljivo, kažu u struci, ali ukoliko dođe do povećanja neće biti konkurentni.

- Po našem mišljenju, to bi dovelo do potpunog kraha u poslovanju mnogih hotela u Srbiji, jer oni neće moći da izdrže pritisak i pokriju osnovne troškove – kažu u hotelu "Townhouse".

Genov je izričit da će se kao udruženje, svim snagama uz detaljne analize boriti da ne dođe do daljeg povećanja, kao i da PDV na hranu, koji sada iznosi 20%, treba smanjiti.

Ivana Bezarević

Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Turizam u Srbiji - pun kofer izazova" možete pročitati OVDE.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

15.04.2024.  |  Agro, Finansije

Digitalno svinjarstvo - Kupite Pig token, a posle dve i po godine dobijate 100 kilograma svinjetine

Uzgajate svinje, a ne odlazite na farmu, nema blatnjavih čizama, ni ustajanja u cik zore da bi se nahranile životinje. Zvuči filmski, ali nije. Krešimir Kuterovac, stočar iz Hrvatske, pokrenuo je sa kompanijom Beyondi i Blok Be platformu GoAgro pomoću koje svako može da postane stočar, a da posao uzgajivača svinja radi neko drugi. - Vi kupujete digitalni oblik svinje - PigNFT (Pig token). Minimalna cena je 220 EUR za koju posle dve i po

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.