NavMenu

Tamaš Bako, šef Ekonomske kancelarije Mađarske u Beogradu - E, moj komšija ...

Izvor: Ekonomist magazin Petak, 11.05.2007. 21:24
Komentari
Podeli

(Foto: lična arhiva)

Sezona je počela!”, kaže gotovo bez daha Tamaš Bako dok seda konačno da predahne u restoranu “Taverna”. Ne misli, pri tome, na lepo vreme koje je iznelo stolove iz restorana i kafića na beogradske pločnike. U Ekonomskoj kancelariji Ambasade Republike Mađarske, čiji je Bako šef, ovih dana se, naime, sve pušilo od posla. Taman što je završen 51. međunarodni sajam tehnike u Beogradu, na kome je učestvovalo dvadesetak izlagača iz Mađarske, počeo je 74. međunarodni poljoprivredni sajam za koji se prijavilo tri puta više mađarskih kompanija. Štaviše, u Novom Sadu je, na pratećem Privrednom forumu, trebalo da bude i zvanično formiran Poslovni savet koji bi podsticao ekonomsku saradnju južne Mađarske i Vojvodine, veoma značajne za ukupne odnose dve susedne zemlje.

Svetsko, a mađarsko
Nije za čuđenje. U poslednje tri godine obim spoljnotrgovinske razmene se upetostručio do 700 miliona dolara u oba smera. “U izvozu Mađarske dominiraju tehnički proizvodi multinacionalnih kompanija. Tako sâm Audi drži 14 odsto učešća, a tu su i Samsung, Sony, Philips...”, navodi Bako. “Treba, naravno, istaći i energetski sektor, koji predvodi takođe internacionalni, ali pretežno mađarski MOL, dok je učešće prehrambenih proizvoda smanjeno, ali ne zato što su u Srbiji postali manje omiljeni, već zbog još živih šoping-tura koje se odvijaju ispod radara statističara”.

A koliko su srpski izvoznici dorasli izazovima na mađarskom, sada tržištu Evropske unije? I koliko su Mađari uopšte zainteresovani za proizvode “Made in Serbia”? Pa, sudeći prema zvaničnoj statistici, ne preterano mnogo: vrednost mađarskog izvoza u Srbiju tri puta je veća od srpskog u Mađarsku. “Treba istaći da je taj odnos pre samo par godina bio čak 4,5:1 u korist Mađarske i da je danas značajno manji”, diplomatski odgovara Bako. “U svakom slučaju, Srbija bi morala mnogo bolje da koristi mogućnost izvoza većine svojih roba u Mađarsku i celu EU bez carine i poreza, što je pogodnost koja ne važi u suprotnom smeru”. To ne treba objašnjavati u U.S. Steel Serbia, iz koga potiče čak 15-16 odsto ukupnog srpskog izvoza u Mađarsku.

Zanimljivo, Mađarska je prošle godine zauzela 13. mesto na listi najvećih spoljnotrgovnskih partnera Srbije Republičkog zavoda za statistiku, ali, prema dokumentaciji NBS o direktnim stranim ulaganjima u periodu od 2000. zaključno sa 2006. godinom, kao investitor sa ukupnim ulogom od 291 miliona USD stoji na četiri stepenika višem, 9. mestu.
“Moram da priznam da sam, kada sam došao u Srbiju 2000. godine, mnogo više očekivao od mađarskih investitora, pogotovo zato što su se već istakli u celom regionu”, kaže Bako i ističe primer OTP Banke koja je preuzela Nišku, Kulsku i Zepter banku. “OTP Banka Srbija sada drži 3 odsto tržišnog kolača, a sigurno će ga znatno povećati, kao što je to bio slučaj u drugim zemljama. Treba pomenuti da je već potpisan ugovor sa Železnicama Srbije o uključenju Trigranita u izgradnju poslovnog centra Prokop, da je MOL veoma zainteresovan za strateško partnerstvo sa NIS-om, a ne treba zaboraviti ni u regionu vrlo aktivni Mađarski telekom, koji je već kupio crnogorski i makedonski”.

Perspektivu sagledava u vedrim tonovima. “Ne možemo porediti aktuelne ekonomske odnose sa periodom do kraja osamdesetih godina prošlog veka, kada su dominirali sada sasvim izumrli barter-aranžmani. Srbija beleži relativno visoke stope rasta BDP, što je odlična platforma za dalji razvoj saradnje. Lokomotive u tom procesu danas predstavljaju multinacionalne kompanije, posle kojih, međutim, nastupaju i mala i srednja preduzeća”.
Bako je uglavnom zadovoljan srpskim zakonodavstvom. “Naročito mnogo očekujemo od već pripremljenog zakona o industrijskim parkovima koji čeka na usvajanje. Naravno, kao i svim strancima, i mađarskim investitorima problem predstavlja još nerešen problem vlasništva nad zemljištem i njegovog nasleđivanja, ali to je ‘klasika’”.

Obrnuti azimut
Neverovatno je koliko su se vremena promenila: Mađari su decenijama u Jugoslaviju gledali kao u Ameriku, da bi danas Srbi u njima prepoznavali ugledne i napredne Evropljane! “Što se Srbije tiče”, saosećajno vrti glavom, “ona je, nažalost, u tragičnim događajima izgubila celu prethodnu deceniju. Iako ima zaista veliki potencijal, posebno u izuzetno obrazovanim ljudima, mora još mnogo toga da uradi; ne toliko na ekonomskom, koliko na političkom planu. Nadam se, ipak, da će stvari, uz pomoć stranih investitora, brzo doći na svoje mesto”.
“Mada”, nastavlja, “strahovali smo da će se naše učlanjenje u EU loše odraziti na privrednu saradnju, jer je time, 1. maja 2004, prestao da važi sporazum o slobodnoj trgovini. Suprotno tome, izvoz u sve balkanske zemlje udovostručen je do 7 odsto ukupnog, dok je izvoz u zemlje EU ostao na nivou od nekih 65-75 odsto”, kaže Bako dodajući da se Mađarska već priprema da se njeno pristupanje i potpisnicama Šengenskog sporazuma naredne godine ne odrazi kao brutalno pooštravanje viznog režima prema građanima Srbije.

Ovaj 37-godišnjak deluje, međutim, iskreno začuđeno nakon pitanja da li je i sâm pomalo zatečen promenama koje nose rapidna “evropeizacija” i “vesternizacija” nekadašnjeg “sovjetskog izloga”. “Punoletan sam postao neposredno pre nego što je Mađarska započela svoju tranziciju, nakon čega brzo dobijam ‘svetski pasoš’ koji sam zaista i koristio da mnogo putujem. A mlađim generacijama Mađara priznajem jedino veće ‘hakersko’ umeće, što za većinu mojih vršnjaka predstavlja gnjavažu”, nimalo ne zvuči poput ispovesti “deteta komunizma”.

“Uostalom, veliki gradovi postali su ‘globalna sela’, tako da su danas, pogotovo mladi, ljudi u Beogradu i Budimpešti, Njujorku i Londonu ako ne isti, vrlo slični. Istina, ima nešto starijih Mađara koji su osamdesetih bili presrećni ukoliko se posle tri godine čekanja domognu trabanta, a danas su nezadovoljni jer voze Ford Focus, pošto komšija ima Ford Mondeo. Jedno je, međutim, sigurno: životni standard im je, očigledno, veoma porastao”, dijagnosticira na odličnom srpskom - sa primetnim zagrebačkim akcentom?! - nesuđeni “povijesničar”.

Zagrebački student
“Cure kažu da mi takva ‘spika’ super paše”, sasvim se opušta diplomata. Zanimljivo, na Sveučilištu u Zagrebu obreo se 1990. godine kao stipendista SFRJ. “U vreme Ante Markovića, kada ste imali zaista vrhunsku ekonomsku politiku. Dve zemlje su, naime, imale sporazum o tome, a ja - curu u Zagrebu, zbog koje sam, zapravo, na tamošnjem Filozofskom fakultetu upisao povijest i arheologiju”. Diplomirao je 1996. godine, ali je, nakon kraćeg rada u mađarskim muzejima i arheološkim nalazištima u Hrvatskoj, “skužio” da to nije posao za njega i okreće se - trgovini.

Zbog vladanja hrvatskim, postaje prvo komercijalista, potom i menadžer Gorenja u Budimpešti, u kojoj, nakon završetka kursa po programu kalifornijskog Berkeley univerziteta, stiče zvanje MBA. Par godina po prijavljivanju, 2000. dobija posao u Ministarstvu inostranih poslova kao referent za Hrvatsku i BiH. “Bilo mi je tesno u kancelariji sa sekretaricom, pa sam se prijavio za posao u Beogradu i - evo me ovde”, opisuje Bako svoju profesionalnu putanju.

“Ne, nisam imao baš nikavih teškoća u prilagođavanju. Beograđani su izrazito otvoreni i komunikativni, a Beograd, mada ne spada u najlepše gradove sveta, ima prosto savršenu atmosferu”, zrači zadovoljstvom. Nije se, međutim, navikao na ušuškanost prestižnog Dedinja, pa se brzo preseljava u “humaniji” stan na Banovom Brdu, gde danas živi sa porodicom - suprugom, ćerkom (3,5 godine) i sinom (1,5). “Ćerka ide u vrtić i jedino samnom i sa majkom priča na mađarskom, dok se svima ostalima obraća na srpskom”, navodi kroz smeh.
Veliki je ljubitelj srpske hrane. “U Beogradu sam dobio najmanje deset kila”, ispoveda i dalje odlično raspoložen. Nimalo mu, međutim, ne stoji opis osobe sa viškom kilograma; valjda i zato što najmanje jednom nedeljno igra fudbal na Košutnjaku. Mađarski diplomata redovni je posetilac koncerata - pankerskih! “Pre neki dan bio sam na Therapy, a gledao sam i Exploited, Dead Kennedys, Toy Dolls...” Obavezna kravata ga, ipak, ne žulja. “Navikao sam na nju, a ni minđuše više ne nosim”, šeretski namiguje.

Konobar završava prelistavanje Ekonomist magazina i prekida nas molbom da ga posavetujemo koji sledeći potez da povuče na Beogradskoj berzi. “Eto zašto obožavam Srbiju!”, razdragano mu Bako nudi stolicu. Za susednim stolom grupa mladića napeto proučava sveže kvote sportskih kladionica. Odlično raspoloženi, nismo mogli ni pretpostaviti da će dani pred nama pokazati kako su se latili mnogo ozbiljnijeg posla...

poziv na pretplatu na na www.ekonomist.co.yu

Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Gradiće se parking na Jastrepcu u okolini Kruševca

Gradska uprava grada Kruševca raspisala je javni poziv za izgradnju parking prostora sa pristupnom saobraćajnicom na planini Jastrebac. Procenjena ukupna vrednost radova bez PDV-a iznosi 24.196.392 dinara. Rok za prijavu je 13. maj. Detalje pogledajte OVDE.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.