NavMenu

Mnogo problema u vodosnabdevanju u Srbiji - Veliki gubici, niska cena i neispravne instalacije zadaju najviše glavobolje

Izvor: Beta Sreda, 22.10.2014. 15:23
Komentari
Podeli
Cena vode u Srbiji je niska, gubici veliki, naplata od 70% nedovoljna, kontrole nad mnogim seoskim vodovodima nema, a u Vojvodini je udeo neispravnih vodovoda jako visok, rečeno je danas na stručnom skupu u Privrednoj komori Srbije.

Vršilac dužnosti direktora Republičke direkcije za vode Miodrag Pješčić rekao je da su u pripremi metodologija i kriterijumi za izračunavanje cene vode, kojima bi vodoprivredna preduzeća dobila mogućnost da drastično podignu cene vode, u nekim delovima Srbije do tri puta.

- Time bi se utvrdilo koliko treba da košta kubik vode da bi se pokrili troškovi i ostavilo prostora za investicije - rekao je Pješčić, dodavši da se uzimaju u obzir parametri poput dužine cevi, opreme kao što su pumpe i zaposlenih koji su potrebni za održavanje sistema.

Predlog ovih dokumenata već je podnet Vladi 2013. godine, ali su ministarstva ekonomije i finansija odbila, radi socijalne zaštite, rekao je Pješčić, dodavši da se priprema novi predlog.

- Prema dokumentima koje sprema Direkcija, cena vode u Srbiji razlikovala bi se do oko 20% po regionima, u zavisnosti od toga koliko je složen sistem za dopremanje do domaćinstava - objasnio je on.

Predsednik Udruženja PKS za tehnologiju vode i sanitarno inženjerstvo Predrag Bogdanović rekao je da preduzeća za snabdevanje vodom godišnje imaju gubitak od 16,5 mil EUR.

Kao značajne faktore nabrojao je nisku cenu, ali i nedovoljnu naplatu od 70% fakturisane vode, što u kombinaciji sa evidentiranim gubicima od 37% znači da samo 54% fakturisane vode realno donosi prihod.

U vodosnabdevanje se, kako je rekao, ulaže više desetina puta manje od potrebnih 70 EUR po stanovniku godišnje.

U Srbiji, kako je naveo, postoji 151 komunalno preduzeće koje se bavi snabdevanjem vodom, sedam regionalnih vodovoda, oko 5,4 miliona korisnika organizovanog snabdevanja vode i 37.000 kilometara vodovodne mreže, pri čemu je 82% stanovništva pokriveno vodovodom i 52% kanalizacijom.

Bogdanović je kao problem naveo 1.263 seoska vodovoda koja su, kako je rekao, "pod nekakvom ili nikakvom kontrolom".

Na problem seoskih vodovoda ukazala je i predstavnica Instituta za javno zdravlje Batut Tanja Knežević, koja je navela da je u 2013. pod kontrolom ove instuticije bilo 634 seoska vodovoda.

Nedostatak kontrole je posledica manjkavosti sistema, jer neki vodovodi nisu registrovani i nema ih u katastru, a Knežević je navela da to predstavlja "tempiranu bombu" kako u pogledu infekcija, tako i prisustva hemijskih supstanci čije unošenje ima kumulativni efekat.


- Kontrola javnih vodovoda u Srbiji iz 2013. pokazala je da je po fizičko hemijskim standardima 18,6% uzoraka neispravno, dok je po mikrobiološkoj ispravnosti neispravno 8,7% - rekla je Knežević, dodavši da je kvalitet vode generalno gledano zadovoljavajući, ali da postoje veliki problemi u određenim regionima.

Tako u Južnobanatskoj oblasti 27% uzoraka nije bilo dobro u pogledu mikrobiološke ispravnosti, dok u Severnobanatskoj i Srednjebanatskoj oblasti više od 80% uzoraka nije imalo dobra fizičko-hemijska svojstva, što se odnosi, na primer, na prisustvo potencijalno štetnih supstanci u nedozvoljenim količinama.

Kontrolom je utvrđeno da se broj ispravnih javnih vodovoda povećao u periodu od 2009. do 2013, pri čemu je u centralnoj Srbiji sada ispravno 74,1% javnih vodovoda, ali u Vojvodini preovlađuju vodovodi sa udruzenom fizičko-hemijskom i mikrobiološkom neispravnošću, kojih je 61,9%.

Knežević je ukazala da azbestne cevi, o kojima se često govori kao o opasnosti za potrošače, ne predstavljaju problem, jer je dokazano da azbest unet kroz vodu nije opasan za zdravlje, pa ni EU ni Svetska zdravstvena organizacija ne ograničavaju njegovo prisustvo u vodi, mada je reč o malim koncentracijama.


Komentari
Vaš komentar

Top priče

21.04.2024.  |  Građevina

Cveta visokogradnja u Kraljevu - Sve interesantnija i Ribnica

Poslednjih godina gradi se veliki broj zgrada u prvoj gradskoj zoni u Kraljevu. Na nekoliko lokacija u užem i širem gradskom jezgru niču višeporodični stambeni objekti. - Trenutno je u izgradnji devet zgrada u užoj gradskoj zoni, a one su u različitim fazama izgradnje - kaže Zvonko Kovačević rukovodilac Odeljenja za urbanizam, građevinarstvo i stambeno-komunalne delatnosti. U toku su i završni radovi na dve zgrade u Zelenoj gori, a

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.