NavMenu

Kad prorade inat i ljubav - Vinarija "Jungić" primjer da se i u banjalučkoj regiji proizvodi dobro vino

Izvor: eKapija Petak, 19.04.2013. 17:22
Komentari
Podeli

Nije lako krenuti u posao na koji se prije vas nije niko usudio. Vladale su predrasude, manjak ideja i mišljenje da takvo nešto teško može uspjeti kada se uzmu u obzir objektivne okolnosti. Ali, baš takve situacije i reakcije okoline probude inat da pokrenete realizaciju ideje koju već neko vrijeme "kuvate". Još ako vas vodi ljubav ka tome, može se reći da je pola posla završeno.

Ovo je priča o vinariji "Jungić" i uspješnom vinogradarstvu koje je pokrenuto 2005. godine u mjestu Markovac, 15 kilometara udaljenom od Banjaluke. Kako kaže za "eKapiju" vlasnik vinarije Željko Jungić, to je bio pionirski posao u ovom dijelu RS, jer se mislilo da podizanje vinograda ne može da uspije u tim krajevima.

- Ali, put uspjeha počinje kada krenete tamo gdje su drugi stali - kaže Jungić.

I nije pogriješio. Prvi vinograd je zasađen prije 7 godina, a vinariju su registrovali 2008. godine. Korak po korak, upijajući ideje prilikom posjeta sajmovima i vinarijama širom Evrope, polako su napravili porodični biznis, prvi takve vrste u banjalučkoj regiji. Dodatno se zainatio i zbog toga što se to tada gostima i turistima koju dođu u Banjaluku, nije moglo ponuditi vino baš ovog kraja.

Željko JungićŽeljko Jungić

- Rekao sam: "Imaćemo i mi! Naravno, vrhunska!". Ako svoja vina mogu imati Slovenci, Austrijanci, Švajcarci , Englezi, Šveđani, Kanađani i ostali, zašto ne bismo mogli i mi sa ovoliko sunčanih dana, blagom klimom i pitomim brežuljcima. Okolina Banjaluke, sa ne manje lijepim krajolicima. Na koju god stranu da krenete: Slatina, Prnjavor, Laktaši, Čelinac, krajolici sa prelijepim brežuljcima, idealnim nadmorskim visinama, a nigdje vinograda!

Danas, sa proizvodnjom od 40.000 litara godišnje ima šta da ponudi posjetiocu koji prvi put dođe u Banjaluku i poželi da proba neko specifično vino. Kako mu je želja bila da svom kraju vrati sjaj, crvena vina su nazvana "Šikar" (po predjelu na kojem je zasađen vinograd), a bijela "Balatin", po rječici koja izvire u neposrednoj blizini.

Jungić nam kaže da se ipak vodilo računa koje sorte uzgajati, s obzirom na klimu i tip tla. Vranac i žilavka je nešto što, na primjer, uspjeva u Hercegovini i Dalmaciji, a oni su se orijentisali na sorte poput cabernet sauvignon, merlot, frankovka, te bijelim chardonnay, pinot blanc i rhine riesling.

Na nekoliko banjalučkih "Dana vina" osvojili su mnogobrojne nagrade, više nagrada za najbolji vinograd, za crveno vino "Frankovka" i "Šikar Cuvée"… Niz je dugačak.

- Trenutno smo fokusirani na banjalučko tržište i za sada se naša vina plasiraju samo tu. Naravno, želja nam je da u bliskoj budućnosti svoje mjesto nađemo i u Beogradu i u Sarajevu. Ali za početak, uspješno poslujemo baš na lokalnom nivou, što je dobra osnova za dalje.

Uz vinograd, za koji su više puta nagrađeni, napravljena je i vinarija i konoba, sa kapacitetom dovoljnim da organizuje doček turista. Zasadi vinove loze na markovačkim obroncima prostiru se na površini od oko 4 hektara, sa više od 12.000 čokota vrhunskih vinskih sorti.

Uz sve ono što su uspjeli da postignu nadaju se da će ući i u banjalučki put vina, ali za to je potrebno da još vinarija i vinograda nikne u tom dijelu RS. Za sada, ponosno pozivaju goste da dođu u prvu vinariju banjalučke regije.

- Vinova loza je kao djevojka, traži stalnu pažnju, inače ćete je izgubiti, otići će drugom, a za one koji tu pažnju nisu spremni posvetiti, bolje je saditi maslinike, jer je maslina kao majka i čekaće vas bez obzira na to gdje ste otišli i koliko dugo ćete ostati - kaže za kraj Jungić.

Teodora Brnjoš

Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Energija, Industrija

ArcelorMittal zatvara Koksaru u Zenici, dio radnika prelazi na rad u Njemačku

Kompanija ArcelorMittal Zenica pokušava pronaći načine da izađe iz postojeće situacije s obzirom na to da se zbog niske cijene čelika na svjetskom tržištu suočavaju s velikim izazovima u poslovanju, pa su odlučili obustaviti proizvodnju koksa, izjavio je danas na pres konferenciji generalni direktor AMZ-a, Nikhil Mehta. On je kazao kako je ovo samo jedan od koraka koje u narednom periodu planiraju poduzeti u tom smislu. - Jedan od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.