|
BiH bi već krajem ovog mjeseca mogla krenuti s provedbom jedne od antirecesijskih mjera, a to je podizanje razine osiguranih depozita građana s dosadašnjih 20.000 KM na 50.000 KM. Ovo je omogućeno zahvaljujući prošlotjednom potpisivanju kreditne linije u iznosu od 50 miliona eura s Europskom bankom za obnovu i razvoj koja će omogućiti Agenciji za osiguranje depozita BiH da poveća iznos osiguranih depozita građana.
 (Josip Nevjestić)
Direktor Agencije za osiguranje depozita BiH Josip Nevjestić očekuje da bi odluka trebala biti donešena krajem ovog ili najkasnije do sredine idućeg mjeseca. Ističe da će se ovim povećati razina povjerenja građana u bankarski sektor. Smatra da bi ova odluka mogla privući i ostala slobodna sredstva koje građani drže izvan redovnih novčanih tokova.
Igor Gavran, ekonomski stručnjak Vanjskotrgovinske komore BiH smatra da je ova mjera pozitivna ali strahovito zakašnjela. Što se tiče brzine provođenja ove mjere ali i drugih iz antirecesijskog paketa federalne Vlade, kaže da čitav proces teče sramotno sporo. Ističe da čak i s ovim povećanjem limita drastično zaostajemo za regijom.
"Ako je dosadašnji veoma nizak nivo osiguranog depozita već uzrokovao odliv novca iz BiH po osnovu podizanja depozita iz domaćih banaka i njegovom prebacivanju u strane banke ovim će taj problem biti tek djelimice riješen", smatra Gavran. Ipak, kao pozitivno ističe to da će ova odluka pomoći kod relativno manjih iznosa depozita jer kaže da iako se ova vrijednost čini velikom za obične građane ona u svakom slučaju nije spektakularna za one koji posjeduju značajnije izvore prihoda.
"Ova mjera je pozitivna ali strahovito zakašnjela i apsolutno nedovoljna jer još najmanje dvostruko moramo povećati njen iznos da bismo se izjednačili sa susjedima", smatra Gavran. Naime, i Hrvatska i Srbija garantiraju za iznos štednje od oko 100 hiljada maraka dok Austrija i Mađarska i neke druge europske zemlje u potpunosti garantiraju za štedne uloge svojih građana čime stimuliraju, prije svega građane, ali i privredu kako bi neaktivna sredstva vratili u banke i pojačali kreditni potencijal.
Inače, BiH je s najvećim povlačenjem depozita bila suočena u zadnjem kvartalu 2008. "U oktobru 2008. bilo je povučeno čak 800 miliona maraka no do kraja godine u banke je vraćeno oko 250 miliona maraka", kaže Nevjestić. Ističe da se trend povrata depozita nastavio i u 2009. Nevjestić ističe da preliminarni podaci za 31. 12. 2009. pokazuju da smo došli na na razinu kao i prije krize te da trenutna štednja građana iznosi negdje oko 5, 8 milijardi maraka.
"Sigurno je da povećanje limita predstavlja određenu sigurnost za građane, a ovo što se događalo proteklu godinu dana pokazuje da su građani prepoznali banke kao jedan od najzdravijih sektora", kaže on.
D. Kozina
| 
