|
Sve izvjesniji krah proračuna u Federaciji BiH, prouzročen neodgovornom javnom potrošnjom i utjecajem usporavanja ekonomskih aktivnosti zbog globalne recesije, mogao bi najteže pogoditi općine. Iako je fokus javnosti usmjeren prema proračunima viših razina vlasti, mnogo veće probleme imaju lokalne zajednice koje su i u ekonomski mnogo sretnijim vremenima prema nekom nepisanom pravilu imale probleme s prikupljanjem dovoljne količine prihoda za normalno funkcioniranje. Prema preliminarnim procjenama federalnog Ministarstva financija, prihodi općina od indirektnih poreza u 2009. godini iznosit će 190,5 milijuna maraka. To je smanjenje od 13 posto u usporedbi s 2008. godinom. Istodobno, stanje u vezi s prihodima od direktnih poreza, prije svega poreza na dohodak, još je i gore. Ukupni prihodi prema toj osnovi u ovoj će godini iznositi tek 53,6 milijuna maraka, što je smanjenje od čak 21 posto u usporedbi s 2008. godinom.
Alarm za uzbunu
Ti podaci pokazuju da će smanjenje općinskih proračuna u 2009. godini biti veliko i taj će iznos znatno premašiti 19 milijuna maraka, što je svota koju su vlasti FBiH spominjale u javnosti u vezi s interventnim zakonom koji je usvojila Vlada FBiH, a kojim se propisuju restrikcije javne potrošnje nužne za dobivanje stand-by aranžmana s MMF-om. Računice Ministarstva finansija pokazuju da bi općine u ovoj godini mogle dobiti oko 190,4 milijuna maraka prihoda od PDV-a, dok će od poreza na dohodak moći računati tek na 53,6 milijuna maraka. S obzirom na to da je riječ o ključnim izvorima financiranja općina, naročito manjih, koje nemaju znatnije prihode od općinskih poreza ili naplate pojedinih usluga, u mnogim se lokalnim zajednicama odavno uključio alarm za uzbunu. Međutim, zasad odgovora viših razina vlasti nema, pa će općine, prema svemu sudeći, biti prepuštene same sebi u prevladavanju tih problema, koji će mnogima zasigurno čak i onemogućiti pružanje osnovnih usluga.
Plaće i kazne
Jedan od većih problema odnosi se na obvezu smanjenja plaća za deset posto ispod razine isplaćene u prosincu 2008. godine, što propisuje Interventni zakon koji je predložila Vlada FBiH, a kojeg bi se morale pridržavati i općine. Taj zahtjev vlasti FBiH tretiraju kao linearan, odnosno svaka općina mora jednako smanjiti rashode, čime se ne ostavlja prostor za razlike između pojedinih općina koje objektivno postoje. Također, time se uvodi i prilično nepravedno načelo u postocima jednakog smanjenja plaća zaposlenih u općinskoj i administraciji kantona ili FBiH, koji vrlo često imaju znatno više plaće od svojih kolega na lokalnoj razini. Drugi važan problem u interventnom zakonu za općine jest nedovoljno definirana kaznena mjera za one koji ne poštuju taj zakon, a kojom se smanjuju javni prihodi u raspodjeli između FBiH, kantona i općina, ali na način koji će tek biti propisan. Poučene prijašnjim iskustvima, mnoge općine strahuju da bi mogle ispasti žrtve vlasti, čak i ako ispune postavljene uvjete. Općine stoga traže da se Vlada otvoreno izjasni koliku pomoć od kredita stand-by aranžmana mogu očekivati i kada, ali zasad nema preciznog odgovora.
Piše: Admir Mujanović
poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih
|
