|
Zgrada u kojoj je danas smješteno Predsjedništvo BiH izgrađena je 1885. godine prema projektu poznatog arhitekte tog doba Josipa Vancaša. Njenu je izgradnju naručila tadašnja austrougarska vlast kako bi u njoj smjestila Zemaljski vladu.
"Lokacija je pažljivo izabrana kako bi bila dovoljno udaljena od rezidencije Konak, koja je bila sjedište bosanskih valija. S obzirom na to da je to bio veoma važan projekt, Vancaš je sam nadzirao radove", objašnjava Mufid Garibija, arhitekta i poznavalac historije grada.
Sagrađena je u neorenesansnom stilu s tri etaže ukupne površine od 3.082 kvadrata i 203 prostorije. U prizemlju je svojevremeno bio predviđen smještaj za oficire, stražu i portire, zatim za banke, odjeljenja šumarstva, katastarski arhiv i drugo. Na prvom se spratu nalazi svečani salon, a na drugom su prostorije u kojima su nekada bila smještena četiri odjeljenja tadašnje vlade.
"Prvi značajni gost koji je došao u ovu zgradu bio je austrougarski car Franc Jozef Prvi prilikom svoje posjete Sarajevu 1910. godine. Zgrada Zemaljske vlade spada u red najreprezentativnijih zdanja u Sarajevu i, osim što joj je vremenom nadograđeno potkrovlje, njen izgled nije previše mijenjan kroz historiju", kaže Garibija.
Od samog početka zamišljeno je da u toj zgradi bude smještena glavna bh. uprava, bez obzira na to ko je na vlasti. Tako je u njoj do 1941. godine bilo sjedište Drinske banovine, od 1945. Predsjedništva Vlade Bosne i Hercegovine, Izvršnog vijeća Skupštine BiH, a od 1974. sjedište Predsjedništva Socijalističke Republike BiH. Od 1992. godine u zgradi je smješteno Predsjedništvo BiH.
|
