Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle - Lokacije spremne čim investitor zatraži

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović nedavno je najavio zapošljavanje 4.000 ljudi za četiri godine. U intervju za eKapiju Imamović objašnjava koje investicije će omogućiti zapošljavanje ovog broja Tuzlaka. Takođe, ova gradska uprava uradila je i dosta toga kako bi potencijalnim investitorima olakšala procedure. Donesena je regulativa koja omogućava da kada investitor zatraži lokaciju, odmah može da mu bude dodijeljena.

Za naš portal Imamović govori i o planiranim projektima, razvoju tehnoloških parkova, investicijama u poljoprivredu, kao i o osnivanju turističke zajednice grada.

eKapija: Najavili ste zapošljavanje 4.000 radnika u Tuzli za četiri godine. Možete li nam reći kakvi su projekti ili investicije u pitanju koje bi omogućili zapošljavanje ovog broja ljudi?

- Najava o novih 4.000 radnih mjesta u naredne četiri godine se zasniva na pouzdanim informacijama i realnim procjenama. Sigurno je da ćemo, računajući od 1. maja ove godine, do 1. maja 2017, obezbijediti posao za između 1.300 i 2.000 osoba, što moje obećanje za stvaranje uslova za 4.000 radnih mjesta za četiri godine, čini sasvim realnim. Iskreno, radi se o zapošljavanju minimalno 4.000 ljudi. U BIT centru ćemo do sredine septembra imati ukupno novih 100 inžinjerskih radnih mjesta, a poznato je da smo do ove godine stvorili uvjete za zapošljavanje 400 inžinjera. Još stotinu očekujemo u Inkubatoru i Razvojno-poduzetničkom centru Lipnica. Takođe, turski investitor Abdurahman Uvak je javno obećao 400 radnih mjesta do 1. maja iduće godine.

eKapija: Istom prilikom ste najavili investicije Binga i Intrala.

- Bingo će do 1. marta 2017. u svom novom centru, zatim u ZOO parku i dvije nove fabrike, zaposliti oko 700 radnika, a Intral BH će u obućarskoj industriji do 1. maja 2017. imati još 150 novih radnih mjesta. Mi ćemo, poticajima u poljoprivredi i proizvodnji, stvoriti uvjete za zapošljavanje oko 500 ljudi, itd. Ovo su sve projekti čija je realizacija u toku. Uz to, nadamo se da će napokon krenuti investicija u Blok 7 TE Tuzla, od čak 1,5 mlrd KM.

eKapija: Šta ste do sada uradili u unapređenju lokalne infrastrukture i gradske administracije kako biste privukli investitore?

- Kao Gradska uprava, u proteklim godinama dosta smo uradili na rješavanju nagomilanih komunalnih problema, u smislu stvaranja uslova za privlačenje investicija i ekonomski razvoj. Tuzla je danas jedan od najljepših, najboljih i za život najudobnijih gradova u BiH. Imamo najkvalitenije komunalne usluge u BiH, pa je interes investitora povećan. Dakle, nastavljamo održavanje izgrađenog, gradimo novo i glavni prioritet su nam radana mjesta i zapošljavanje. Sve procedure dobijanja dozvola smo ubrzali, smanjili takse, nedavno smo reorganizovali administraciju, ali ona još traje, sve sa ciljem jačanja naših kapaciteta i povećanja efikasnosti u podržavanju i stvaranju uvjeta za brže zapošljavanje.

eKapija: Da li imate u planu još neke veće projekte u skorije vrijeme?

- Već smo obezbijedili novac za projekat dugoročnog vodosnabdijevanja i upravljanja otpadnim vodama do 2035. Osvojili smo, u oštroj konkurenciji, sredstva Njemačke kreditne banke za obnovu (KfW) i Vlade Švicarske konfederacije. Od toga se zadužujemo za oko 12 mil KM, a dobijamo ukupno oko 28 mil KM. Biće to veliki građevinski zahvat. Nastavljamo stvaranje uvjeta za gradnju stambenih i poslovnih zgrada, jer tako punimo budžet. Primjera radi, samo u toku izgradnje jednog objekta angažuje se oko 50 malih i srednjih preduzeća.

Takođe, moramo izgraditi gradsko groblje, istočnu tribinu stadiona, riješiti krupne saobraćajne probleme oko Skvera, produžetka južne saobraćajnice i mnoge druge. Važno je da neprekidno radimo na urbanističkoj regulativi i pomognemo realizaciju gradnje planiranog, prije svega, od Skvera prema staroj internoj klinici, odnosno sadašnjem Muzeju, kao i od Skvera prema Slatini. Posebno je važno realizirati regulacioni plan Pecara II, u blizini Brčanske malte.

eKapija: Izašao je i javni poziv kojim Grad Tuzla traži projekte za Program kapitalnih investicija do 2021. Koliko novca je planirano u ove svrhe? Koji su primarni projekti za Tuzlu?

- O tačnom iznosu novca, kao i o konkretnim projektima vam ne mogu govoriti, jer će to zavisiti od provedene procedure i vrste projekata koji će biti uvršteni u plan, kao i od raspoloživih budžetskih sredstava i sredstava iz drugih izvora finansiranja. U prosjeku iz Budžeta Grada izdvajamo oko 35% novca za projekte komunalne infrastrukture, koji najvećim dijelom i jesu projekti planirani petogodišnjim planom kapitalnih investicija.

eKapija: Koje će biti aktivnosti Grada u narednoj godini u cilju privlačenja novih investitora?

- Uradili smo maksimum na urbanističkoj regulativi. To smo mogli, jer smo usvojili novi Prostorni plan do 2030, kao elemenat Strategije razvoja Tuzle do istoga perioda. Mnoge podstrategije, odnose se na nešto kraći ili duži perid od 2030. Kad investitor zatraži lokaciju, odmah mu je možemo dodijeliti, jer ovom regulativom sve je pripremljeno. Svakako nastavljamo unapređenje i uređenje komunalne infrastrukture i uređenje grada, kao i unaprjeđenje rada gradske administracije. Otvorićemo kancelariju za investitore, u kojoj će investitorima usluge pružati naši službenici i gdje će moći, na jednom mjestu, završiti sve poslove vezane za registraciju i obezbjeđenje dozvola i druge potrebne dokumentacije.

eKapija: Posljednjih godina su preduzetnički parkovi u znaku investicija i zapošljavanja mladih kadrova. Koje će biti dalje aktivnosti Grada Tuzle u pomoći njihovom radu?

- Nastavljamo razvijati naše poduzetničke i tehnološke parkove - RPC Lipnica i BIT Centar, ali i razvijati novu poduzetničku infrastrukturu. Takođe, već radimo na projektu osnivanja co-working prostora, ali i drugih vidova podrške nezaposlenim osobama, posebno mladima, ženama, dugotrajno nezaposlenim i drugim teško zapošljivim kategorijama.

eKapija: Nećete mirovati ni kada je riječ o ulaganju u poljoprivredu?

- Već imamo veoma povoljnu regulativu za davanje poljoprivrednog zemljišta u zakup. U proceduri smo i za nabavku nove hladnjače kapaciteta 100 tona, što će sigurno biti poticaj ulagačima u proizvodnju hrane, što je tek naš prvi korak. Ako se pokaže dobrim, nanizaćemo onoliko hladnjača koliko je potrebno proizvođačima hrane.

eKapija: Planirate osnivanje Turističke zajednice Grada Tuzle. U kom smijeru će se razvijati turizam u gradu?

- Napokon se promijenio Zakon o turističkim zajednicama, koji nam omogućava osnivanje Turističke zajednice grada. Sve pripreme smo izvršili i čim dobijemo odgovarajuće saglasnosti nadležnog kantonalnog ministarstva, osnivamo Turističku zajednicu Grada Tuzla, koja će imati zadatak da radi na promociji turističkih kapaciteta i privlačenju turista u naš grad, ali i investicija u turizam.

(Foto: Denis Bašić)

U proteklom periodu smo uradili mnogo na izgradnji turističkih kapaciteta. Naravno, tome najviše doprinose Panonska jezera, ali i uređenje historijskog centra, sa Sonim trgom i Trgom slobode, uređenje Gradske ulice, uređenje Gradskog parka. Tu su i brojne kulturne manifestacije, koje čine život i boravak u Tuzli ugodnijim. Imali smo najveću investiciju u turizam - izgradnju hotela i banjskog lječilišta Mellain od 100 mil EUR, a prostora za investicije u ovoj oblasti je još mnogo.

eKapija: Generalno, u BiH je mnogo napuštenog državnog zemljišta i objekata koji su neiskorišćeni. Kako ćete vi regulisati taj problem?

- Naši kontakti sa investitorima su gotovo svakodnevni i iz razgovora s njima smo vidjeli da je najveća prepreka za privlačenje investicija i gradnju poslovnih objekata zemljište, odnosno uvjeti za kupovinu zemljišta i gradnju. S obzirom da to nije u nadležnosti lokalne uprave, mi smo pripremili nekoliko inicijativa, koje se odnose na izmjenu propisa iz nadležnosti FBiH. Radi se, prije svega, o Inicijativi za dodjelu na korištenje napuštenog zemljišta i nekretnina bivšeg rudnika Bukinje i drugih napuštenih rudničkih prostora lokalnim zajednicama na čijem području se nalaze s ciljem izgradnje poslovnih zona i Inicijativi za izmjenu Zakona o stvarnim pravima po skraćenom postupku uz Inicijativu za usklađivanje Zakona o građevinskom zemljištu sa zakonom o stvarnim pravima.

Druga inicijativa se odnosi na izmjenu federalnih Zakona o građevinskom zemljištu i Zakona o stvarnim pravima, kojom bi se omogućilo da se investitorima, koji žele zaposliti veliki broj ljudi, a naročito u proizvodnji, omogući umanjenje na konkursu postignute cijene, zavisno od broja radnih mjesta. Inicijative sam uručio premijeru Vlade FBiH Fadilu Novaliću i nadam se da će biti upućene u proceduru.

Slobodana Šubara