Vlasnici 40 lokala u TC Trg republike, popularnom Staklencu, ugasiće 30 svećica na rođendanskoj torti 2019. jer do tada objekat koji je 1989. sagrađen kao privremeni, neće biti porušen.
Godinama se priča o njegovom uklanjanju što je zvanično potvrđeno 2015. pobedničkim rešenjem urbanističko-arhitektonskog konkursa za uređenje Trga republike koje na tom mestu predviđa kulturno zdanje sa galerijama, knjižarama i salama za konferencije, dok bi ispod njega trebalo da bude garaža sa 500 parking mesta. Datum izgradnje novog objekta zasad niko sa sigurnošću ne može da potvrdi, a od njega zavisi kada će popucati staklene noge tržnog centra, a centralni beogradski trg konačno biti regulisan.
Ali se zna da prva faza sređivanja Trga republike, odnosno prostora između Narodnog muzeja, Doma štampe i Narodnog pozorišta startuje sledeće godine. Najpre se obnavlja 10.000 kvadratnih metara, pojašnjava Zorica Savičić, arhitekta koja je sa Zoranom Dmitrovićem osvojila prvu nagradu za uređenje tri centralna javna prostora – Trga republike, Nikole Pašića i Terazija.
– Pešački deo Trga republike sređivaće se bez radikalnih infrastrukturnih zahvata. Biće popločan granitom debljine deset centimetara i dimenzija metar sa metar. Predvideli smo i uklanjanje žardinjera jer dodatno blokiraju ionako mali prostor za pešake. Određivanje gabarita nekadašnje Stambol kapije koja se nalazila u tom prostoru moglo bi da uspori obnovu jer su potrebna arheološka ispitivanja. Ne očekujemo da nađemo ostatke kapije, ali ćemo znati odakle dokle se prostirala i taj prostor će biti drugačije popločan kako bi položaj kapije iz vremena kada je Beograd bio opasan šancem bio uočljiviji – ističe Savičićeva.
Autobuska stajališta na Trgu republike trebalo bi da budu uklonjena, jedino bi trolejbus u prvoj fazi mogao da saobraća ustaljenom trasom sve dok se ne izmesti okretnica sa Studentskog trga, a Vasina ulica pretvori u pešačku.
Da bi Trg republike zaista postao trg i carstvo za pešake, osim novog kulturnog objekta na mestu Staklenca arhitekte su predložile izmeštanje autobuske okretnice i postavljanje drvene kaldrme do Doma vojske. Buduće kulturno zdanje imaće 15.000 kvadratnih metara i biće iste visine kao Narodno pozorište. Bez obzira na to što arhitekte Savičić i Dmitrović na mestu Staklenca nisu videli zgradu opere, nije isključeno da budući objekat bude dom i za operu i za galeriju.
– Sigurno je da će zgrade koja će zameniti Staklenac biti namenjena za kulturu što je potvrđeno i planskim dokumentom. Zato pregovaramo sa Ministarstvom kulture kako bismo došli do najboljeg rešenja, a u igri su opera, balet i galerija pa čak i kombinacija nekih od tih sadržaja. Možda aktiviramo stare ideje za tu lokaciju. Nije neizvodljivo i da se raspiše novi konkurs za buduće zdanje kulture na Trgu republike – objašnjava Milutin Folić, gradski urbanista.
Ako izbor padne na operu, na dobitku će biti zagovornici inicijative stare pola veka da se na tom mestu nađe baš takav objekat. Za to se borilo i Udruženje Opera na Trgu republike sa Živanom Saramandićem na čelu. Ono je prihvatilo projekat arhitekte Milana Pališaškog (preminuo prošle nedelje) koji je na Platou Zorana Đinđića predviđao oba objekta: galeriju i operu.
Zdanje opere prema njegovoj zamisli imalo bi scenu, gledalište i garderobu i bilo bi povezano podzemnim prolazom sa Narodnim pozorištem. Novije ambicije za prostor današnjeg Platoa Zorana Đinđića i Staklenca u fokus su stavile galeriju za koju je pre 13 godina organizovan konkurs a opera je odbačena jer se smatralo da je prostor nedovoljno veliki za takvu zgradu. Pobedničko rešenje podiglo je veliku medijsku prašinu i sukobilo arhitekte, što nije neuobičajeno i pre je praksa nego izuzetak. Zato se rešenje za taj deo Trga republike traži duže od šest decenija.
Obnova Trga Nikole Pašića i Terazija za dve godine
Rekonstrukcija Trga Nikole Pašića i Terazija prema projektu arhitekata Zorice Savičić i Zorana Dmitrovića počeće 2019. godine, najavljuje Milutin Folić, gradski urbanista. Ovaj arhitektonski dvojac predvideo je da se postojeća fontana na Trgu Nikole Pašića zameni vodoskokom sa mlaznicama iz poda i ona će zauzeti manju kvadraturu od sadašnje. Dekorativno podno osvetljenje na ulazu u Dom sindikata naglasiće značaj ove kulturne institucije, a klupe će biti redizajnirane. Ispred Doma Narodne skupštine osmislili su raskošnu fontanu dok bi automobile sa parkinga izmestili u podzemnu garažu koja će se graditi u Vlajkovićevoj ulici. Gusti drvoredi ulepšali bi obe strane Terazija, a obnovljeni podzemni prolazi postali bi novi info punktovi prestonice.